Od ekstremnih vremenskih uslova moglo bi umrijeti do 152.000 ljudi godišnje u Evropi do 2100. godine ukoliko se ništa ne učini na smanjenju posljedica klimatskih promjena, tvrde naučnici.

Ta je brojka za 50 puta viša od smrtnih slučajeva koji se trenutno prijave, navodi studija objavljena u planetarnom zdravstvenom žurnalu Lancet.

Toplotni valovi mogli bi izazvati 99 posto svih smrtnih slučajeva povezanih s vremenskim prilikama, dok je južna Evropa najteže pogođena.

Eksperti tvrde da su nalazi studije zabrinjavajući, ali su neki upozorili da bi takve prognoze mogle biti pretjerane.

Ukoliko se ništa ne učini na smanjenju emisije stakleničkih gasova i poboljšanju politike na smanjenju posljedica ekstremnih vremenskih dešavanja, u studiji Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije se navodi:

- Broj smrtnih slučajeva izazvanih ekstremnim vremenom mogao bi porasti sa 3.000 godišnje između 1981. i 2010. na 152.000 između 2071. i 2100. godine.

- Dvije od tri osobe u Evropi bit će pogođene katastrofama do 2.100. godine, naspram stopi od jedne u 20 na početku stoljeća.

- Doći će do značajnog rasta broja smrtnih slučajeva od poplava, sa šest žrtava godišnje na početku stoljeća na 233 godišnje na njegovom kraju.

Istraživanje je analiziralo posljedice sedam najopasnijih dešavanja izazvanih vremenom - toplotnih valova, hladnih perioda, šumskih požara, suša, poplava na obalama rijeka i mora i olujnih vjetrova - u 28 članica EU, kao i u  Švicarskoj, Norveškoj i Islandu, prenosi BBC.

(Fena/Alen Avdić)