U tekstu objavljenom prije odluke premijera na engleskoj stranici Radija Slobodna Evropa, Alan Crosby napisao je kako osjedjeli lideri opozicije možda vode šou, ali ima mnogo mladih koji protestiraju zbog onoga što smatraju nelegitimnim jačanjem vlasti bivšeg predsjednika Sarkisijana.

Dok je 42-godišnji opozicioni predstavnik Nikol Pashinyan, koji obično drži megafon, bio sivo bradato lice koje se vidjelo u prvim redovima demonstracija, mlađi Arrmeni bili su oslonac među više hiljada demonstranata koji su tražili ostavku Sargsyana sa mjesta premijera.

Oni se također nalaze i među stotinama uhapšenih u glavnom gradu i u još dva velika grada, Gjumri i Vanadzor.

"Ovo je generacija koja želi da vidi promjene u Armeniji i dojadilo joj je da njome vladaju ista lica i iste stranke. Oni imaju svoje strasti i principe", rekao je Thomas de Vaal, viši saradnik u Carnegie Europe koji je specijalizovan za područje istočne Evrope i region Kavkaza, za RSE.

Protesti su počeli 13. aprila zbog odluke poslanika da podrže Sargsyana, 63-godišnjeg bivšeg vojnog oficira, za premijera, koji bi tako učvrstio svoju dominaciju nakon jedne decenije vladavine kao predsjednik bivše sovjetske republike od oko tri miliona ljudi.

Protivnik Sargsyanove taktike Pashinyan podstakao je grupu mladih aktivista, studenata i drugih opozicionara, da organiziraju marševe i blokiraju ulice.

Ipak, 17. aprila, osam dana nakon što parlament izabrao kandidata kojeg je on odobrio za predsjednika, Sargsyan je izabran za premijera i to sa 76 glasova za, i 16 protiv.

Zbog zakonskih ograničenja on nije mogao biti ponovo predsjednik, ali su ustavne promjene koje su usvojene na referendumu 2015. godine omogućile da pozicija premijera bude jača od predsjednikove, što je otvorilo mogućnost Sargsyanu da zadrži vlast.

"Pridružili smo se protestima zbog naših prava, zbog naše budućnosti", rekao je 25-godišnji student Mikajel Nazarijan, čija je fotografija sa demonstrantkinjom Ani Hakobjaninom, na kojoj su u romantičnom zagrljaju dok je u pozadini bodljikava žica, postala hit na društvenim mrežama.

"Mislim da je ovo buđenje studenata najjači preduslov za formiranje civilnog društva, i mislim da će to dovesti do ozbiljnih promena unutar obrazovnog sektora i nadalje za učenike kao građane i roditelje", dodao je on.

Pritisak da se Sargsyan skloni sa vlasti sličan je protestu "Electric Yerevan" koji je izbio 2015. godine zbog vrtoglavog povećanja cjena struje i sumnjivih privatizacija.

Te demonstracije vodila je grupa mladih organizirana pod nazivom "Ne pljačkama". Oni su željeli da Vlada obustavi planirano povećanje cene električne energije od 17 posto, i taj cilj je djelimično ostvaren.

Iako nije bilo zvaničnih procjena o tome ko su učesnici sadašnjih protesta, fotografije i video snimci pokazuju da su većina onih na ulicama učenici i mlađi Armeni koji žele da razbiju barijere.

"Vidim mlade ljude, generaciju rođenu nakon proglašenja nezavisnosti, koji su spremni da se pokrenu. Ovaj duh mora biti održan. Ne smije se prekinuti", izjavio je Armen Rustamijan, član Biroa armenske revolucionarne federacije i njegovog parlamentarnog bloka, za RSE.

"Nova generacija govori i govori. Ako nova vlada bude iskrena u omogućavanju promjena koje za cilj imaju napredak u Armeniji, oni ne smiju dozvoliti da se omalovažava duh omladine i ne smiju razbiti težnje te generacije".

Lider protesta  Pashinyan pozvao je na početak nacionalne "ljubičaste revolucije", aludirajući na političku nenasilnu tranziciju u Čehoslovačkoj od komunizma do zapadnog stila demokratije krajem 1989. godine.

Ta revolucija je izazvana studentskim protestima na ulicama Praga koji su postali nasilni i doveli su do podrške ostatka nacije.

"Ljudi su nezadovoljni situacijom u zemlji, nezadovoljni razvojem u zemlji u posljednjih 10 godina i ne žele da zemlja nastavi u istom pravcu", rekao je 23-godišnji Mikael Gukasian, student na državnom univerzitetu u Yerevanu.

Javljaju se signali da glas mladih dopire do svijesti odgovornih.

Jedan od glavnih mostova u Yerevanu blokiran je 20. aprila sa tri teška kamiona nakon što je gomila okupljenih tu stigla u ranim popodnevnim časovima. Vozači kamiona su ostavili svoja vozila parkirana tamo i pridružili se marševima "Odbacimo Serža" koji su krenuli prema parlamentu.

"Želimo da budemo uz naše mlade ljude," rekao je jedan od njih za armenski servis RSE. "Želimo dobar život za našu djecu."

Politički analitičar De Val kaže da vidi paralele između trenutne situacije i protesta oko električne energije, ali ističe da demonstranti i dalje nemaju strukturu i organizaciju.

"Oni nemaju političku partijsku pripadnost, većinu definiranog rukovodstva ili dobru organizaciju, što znači da sadašnji režim može izaći iz protesta tako što će čekati da se sami raspuste", rekao je on.

(Fena/Alen Avdić)