"Tokom ljeta ponovno su izbile napetosti između zemalja članica u vezi s dolaskom migranata u EU-u. Želim otvoreno reći sljedeće: potraga za okončanjem migracijske krize zajednički je zadatak zemalja članica i institucija EU-a. Ako jedni žele riješiti krizu, dok je drugi žele koristiti, ona će ostati nerješiva", kaže se u Tuskovu pozivnom pismu čelnicima zemalja članica EU-a uoči neformalnog samita koji će se u srijedu i četvrtak održati u Salzburgu.

"Nadam se da ćemo u Salzburgu moći prestati s međusobnim zamjerkama i vratiti se konstruktivnom pristupu. Upravo je takav pristup proteklih mjeseci donio željene učinke - danas je priliv ilegalnih migranata u EU-u ponovno na pretkriznim nivoima", dodaje Tusk.

Glavne teme neformalnog samita u Salzburgu bit će migracije, unutarnja sigurnost i pregovori o izlasku Velike Britanije iz EU-a.

Rasprava o migracijama glavna je tema o kojoj će se raspravljati tokom radne večere u srijedu navečer.

Budući da je riječ o neformalnom sastanku, ne očekuju se nikakve odluke ni usvajanje bilo kakvih dokumenata. Rezultati samita u Salzburgu trebali bi biti  u zaključcima redovitog samita EU-a u oktobar, navode izvori iz Evropskog vijeća.

Na zadnjem samitu EU-a u junu, čelnici zemalja članica dogovorili su uspostavu "kontroliranih centara" na teritoriju EU-a u kojima bi se obrađivali zahtjevi za azilom osoba spašenih na moru te najavili da će ispitati mogućnost otvaranja centara za migrante izvan Evrope. Ni u jednom od ta dva pitanja do sada nije bilo nikakva pomaka.

Izvori iz Evropskog vijeća ističu da se pitanje migracije ne može riješiti bez suradnje s trećim zemljama, na južnim obalama Sredozemlja. "Mi možemo uspostaviti plaftforme za iskrcavanje, ali bez saradnje sa zemljama s druge obale Sredozemlja to neće funkcionirati", rekao je izvor.

U tom kontekstu, Tusk očekuje podršku za sazivanje samita Evropske unije i Arapske lige početkom sljedeće godine.

Što se tiče unutarnje sigurnosti, cilj je pojačati policijsku i pravosudnu saradnju, pojačati sigurnost na vanjskim granicama i povećati otpornost na napade u kibernetičkom prostoru.

Bit će riječi i prijedlogu Komisije za znatno jačanje Evropske granične i obalne straže. Predloženo je povećanje broja pripadnika te agencije sa sadašnjih hiljadu i pol na 10.000 pripadnika do 2020. godine. Komisija je također predložila uspostavu Evropske agencije za azil, koja bi pomagala zemljama u obradi zahtjeva za azil i u vraćanju ilegalnih migranata. 

Prema prijedlogu Komisije, Evropska granična i obalna straža oslanjat će se na vlastito osoblje i opremu, među ostalim brodove, avione i vozila. Pripadnici Evropske granične i obalne straže moći će provoditi zadatke za koje su potrebne izvršne ovlasti (provjera identiteta, odobravanje ili odbijanje ulaska na vanjskim granicama, presretanje osoba na granici) kako bi se osigurala njihova puna operativnost.

Agencija će imati veću ulogu u postupku vraćanja državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u EU-u, pribavljanjem putnih isprava i pripremanjem odluka o vraćanju za nacionalna tijela koja će i dalje biti nadležna za njihovo donošenje.

Agencija će u dogovoru s trećim zemljama moći raspoređivati svoje pripadnike i izvan EU-a i  pokretati zajedničke operacije.

Prijedlog o jačanju Evropske granične i obalne straže naišao je na snažan otpor mađarskog premijera Viktora Orbana, koji u tome vide pokušaj zadiranja u suverenost zemalja članica. 

"Neprihvatljivo je to što Bruxelles želi lišiti Mađarsku njezina prava da štiti svoje granice", izjavio je Orban u parlamentu u Budimpešti.

Komisija na Orbanove prigovore odgovara da nema ni govora da Evropska granična i obalna straža istisne države članice u zaštiti njihovih granica, nego da je namjena te agencije da im pomogne u toj zadaći i to isključivo na zahtjev samih država članica.

Samit se završava radnim ručkom na kojem će 27 čelnika EU-a, bez britanske premijerke Therese May, razgovorati o pregovorima o Brexitu. O stanju pregovora upoznat će ih glavni pregovarač za Brexit Michel Barnier.

Prije radne večere, u srijedu popodne sastat će se čelnici Evropske narodne stranke (EPP). Očekuje se vrlo zanimljiv sastanak s obzirom da je na prošlosedmičnom plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta, većina zastupnika EPP-a glasala je za izvještaj kojim se traži pokretanje postupka protiv Mađarske, predviđenog člankom 7 Ugovora o EU-u zbog kršenja demokratskih načela i vrijednosti.

 Orbanova stranka Fidesz članica je EPP-a i sada se postavlja pitanje može li ta stranka i dalje biti dio porodice evropskih demokršćanskih i narodnih stranaka. 

(FENA / Lejla Trle)