Na konferenciji će učestvovati, nadamo se aktivno, i bh. tim na čelu s ministrom vanjskih poslova Igorom Crnadkom.

V.d. generalni direktor Cornel Feruta naglasio je da je cilj skupa „obnovljena posvećenost mirnodopskoj i sigurnoj upotrebi nuklearne tehnologije u svijetu“. Dobra namjera, ali daleko od realnosti. I sam Feruta je pritom naglasio kako ne živimo „u normalnim vremenima“.

Konferenciji će prisustvovati većina od ukupno 171 zemlje – članice IAEA inače osnovane 1957. godine. kako bi promovirala korištenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe i na siguran način. Na dnevnom redu konferencije naći će se i primjena standarda zaštite kao način jačanja tehničke saradnje među zemljama članicama.

I BiH i Hrvatska su članice IAEA.

Kako u mandat IAEA ulazi i sveobuhvatna nacionalna legislativa za sve članice koja je neophodna za sigurnu upotrebu nuklearnih tehologija, pri čemu agencija pruža pravnu pomoć svojim članicama, utoliko se očekuje od bh. tima na čelu s ministrom Crnadkom da svrsishodno iskoristi učešće na konferenciji kako bi još jednom upozorili na problem Trgovske gore gdje Hrvatska, također članica IAEA, planira izgradnju odlagališta za radioaktivni otpad.

Izgradnji odlagališta za radiokativni otpad u području Trgovske gore u Hrvatskoj, na samoj granici s BiH, prvenstveno se protive "obični ljudi“ s obje strane rijeke Une. Dok se na hrvatskoj strani kod mjesta Dvor na Uni održavaju protesti lokalnog stanovništva, na bh. strani rijeke Une političke strukture BiH čak su uspjele postići konsenzus o neprihvatljivosti ovog poteza susjedne zemlje kako bi se rješavala otpada iz nuklearne elektrane Krško.

Pored dosadašnjih inicijativa Predsjedništva BiH i drugih političkih struktura koje osporavaju odluku Hrvatske, uključila se vlada bh. entiteta RS koja je donijela odluku o proglašenju dijela teritorija uz sliv rijeke Une parkom prirode kako bi se spriječila sprovedba odluke Hrvatske.

Civilizacijska obaveza Hrvatske, pored one međunarodne i međudržavne u pravnom kontekstu je da na odgovoran način zbrine radioaktivni otpad. 

Hrvatsku, kao i svaku drugu zemlju, obavezuju i očekivanja koja proističu iz dobrosusjedskih odnosa koja tumačimo na sljedeći način: ako se susjed formalno-pravno protivi nekom njenom potezu iz brige za živote i zdravlje svojih stanovnika, onda je njena obaveza da takav potez suspendira.

U protivnom je sva priča o brizi za BiH samo deklarativna jer se res, non verba odnosi i na pravo, i na ljubav.

Isto se odnosi i na naš bh. tim u Beču za koji očekujemo da ispuni svoju svrhu, kao i svrhu svog putovanja, kao i „strance“ bez kojih očito ne možemo.



(Patria / Lejla Trle)