Nekoliko sedmica u augustu, oči svijeta bile su uprte u Brazil i reakciju njegove vlade. Što se sada, gotovo dva mjeseca kasnije, događa s požarima? I zašto bi problem mogao biti veći nego što se isprva činilo? Kad su vatre u Amazoniji u kolovozu bile na vrhuncu, bilo je tisuće pojedinačnih požara. Tog mjeseca plamtio je 30.901 požar, gotovo tri puta više nego u istom razdoblju prošle godine, prenosi BBC.

Što je uzrok tome? Šumski požari u Amazoniji događaju se tijekom sušne sezone od srpnja do listopada. Mogu ih prouzočiti prirodni događaji, kao što su udari groma, ali vjeruje se da su većinu požara ove sezone pokrenuli farmeri i drvosječe kako bi očistili zemljište za usjeve ili ispaše. Ovo je važno zato što je Amazonija najveća prašuma na svijetu i životno važno skladište ugljika koje usporava tempo globalnog zagrijavanja.

Pada broj požara, ali ne i razina devastacije

Svijet je burno reagirao na požare, u desecima gradova održani su prosvjedi, prijetilo se novčanim kaznama, a na široku osudu naišla je politika zaštite okoliša brazilskog predsjednika Jaira Bolsonaroa. Krajem kolovoza, Bolsonaro je poslao vojsku u Amazoniju i naredio 60-dnevnu zabranu izazivanja požara kako bi se očistio teren. Mjere su imale učinak, broj požara u Amazoniji od kolovoza do rujna pao je za trećinu. U listopadu je stopa još više smanjena, što će se nastaviti do početka sezone kiša.

Tradicionalno se amazonijske kišne šume ruše, ostavljaju da se sasuše i potom pale. Do uspostave moratorija, krčenje šuma poprimilo je goleme razmjere. Jedino što je zabrana spriječila je paljenje.

„Broj požara je smanjen, ali ne i razina deforestacije. Do kraja kolovoza, većina ovogodišnje deforestacije već se dogodila“, kaže Ane Alencar, znanstvena direktorica neprofitnog Amazonijskog instituta za istraživanje okoliša (IPAM).

Podaci koje je prikupio brazilski Nacionalni institut za svemirska istraživanja (INPE) ukazuju da je ove godine već iskrčeno najmanje 7747 četvornih kilometara amazonijske kišne šume. Ane Alencar vjeruje da je prava brojka najmanje 30 posto veća, što bi ovu godinu u smislu deforestacije Amazonije moglo učiniti najgorom nakon 2008. Mnogo drva tek treba spaliti, smatra Alencar, što se dosad nije moglo učiniti zbog zabrane i kiša koje su počele.

„Ima puno područja u kojima je drveće iskrčeno, ali nije i spaljeno. To će biti obavljeno sljedeće godine“, kaže Ane Alencar.

Na jugu druga priča

I dok su požari u brazilskoj Amazoniji jenjali, sasvim druga priča događa se u ranjivoj južnoj regiji, u savanama Cerrada. Svjetska fondacija za prirodu (WWF) naziva to područje „jednim od najugroženijih ekosustava planeta“, a tamo je prošlog mjeseca bilo više požara nego u Amazoniji.

Cerrado je područje s najviše bioraznolikosti na svijetu. Otprilike 40 posto životinjskih i biljnih vrsta koje obitavaju u Cerradu ne mogu se pronaći drugdje na planetu. Među ostalima, tamo žive jaguari, mravojedi i papige are. Međutim, prema podacima IPAM-a, otprilike polovina šuma, močvara i travnjaka već je izgubljeno, uglavnom kako bi se napravilo mjesto za uzgoj soje.

Iako je i brazilska Amazonija ugrožena, velika većina tog područja ostala je netaknuta. Cerrado je upola manji od Amazonije, a gubi površinu bitno većim tempom. Ključna je uloga savane kao spremišta ugljika, što je čini važnom u regulaciji svjetske klime. IPAM procjenjuje da broj tamošnjih izgubljenih stabala 2016. i 2017. odgovara ispuštanju 440 milijuna dodatnih tona ugljičnog dioksida u atmosferu, što je količina CO2 koju godišnje ispusti Velika Britanija.

Cerrado nije potpadao pod zabranu paljenja koja je uvedena u kolovozu u Amazoniji. Zato se broj požara u savani od kolovoza do rujna povećao za 78 posto, na 22.989. „Dok je društvo pazilo na Amazoniju, neki su pomislili kako je Cerrado OK i kako tamo mogu raditi što god žele“, objasnila je Ane Alencar.

Najgore prošlo

U listopadu je u Cerradu bilo 1800 požara, ali najgore je vjerojatno prošlo. Do kraja listopada počet će jake sezonske kiše. 
Brazilski ministar zaštite okoliša rekao je BBC-ju kako vlada radi „odličan“ posao u zaštiti Amazonije, ali aktivisti kažu kako se moglo učiniti i više od zaustavljanja požara na 60 dana.

„Požari u Amazoniji vjerojatno će se usporiti nakon reakcije brazilski vlasti, ali kratkoročne mjere nisu dovoljne. Trebamo stvarno opredjeljenje Bolsonarove vlade u zaštiti šuma i njihovih autohtonih i tradicionalnih zajednica, koji su pravi čuvari Amazonije. Bolsonaro je obećao nultu stopu tolerancije prema intenzivnoj deforestaciji i posljedičnoj paleži, no njegova politika i retorika zapravo su potaknula takva nedjela“, kaže Christian Poirer, programski direktor američke neprofitne organizacije Amazon Watch.

Problemi i u Paragvaju, Boliviji...

Iako su brazilski požari dobili najviše pažnje svjetskih medija, Brazil nije jedina južnoamerička nacija koja je patila zbog požara ili se suočavala s kontroverzama oko toga kako su započeli. Paragvaj je izgubio mnogo hektara zaštićene šume u Pantanalu, najvećem tropskom močvarnom području na svijetu, ugrožavajući njegovu bioraznolikost. Paragvajski WWF kaže kako se radi o problemu koji je izazvao čovjek, jer farmeri pale travnjake kako bi poboljšali kvalitetu ispaše za stoku te tako izazivaju i šumske požare.

Podaci INPE-a pokazuju da je u Paragvaju 2019. godine bilo 18.200 požara, odnosno 16 posto više nego prošle godine. U Boliviji su većinom namjerno izazvani požari uništili više od četiri milijuna hektara od svibnja, ali će jake kiše sada ponešto olakšati situaciju. U utorak su dužnosnici izjavili kako su požari na istoku ugašeni, a snimke pokazuju vatrogasce u najteže pogođenom području Chiquitaníji kako skaču od radosti.

Bolivijski požari potaknuli su masovne prosvjede protiv predsjednika Eva Moralesa, koji je nedavno donio uredbu kojom se ratarima omogućava da očiste četiri puta više poljoprivrednog zemljišta. A to je proces koji završava paljenjem, prenosi Index.hr.


(Amila Alijagić)