Teške optužbe pale su usred sukoba koji su obilježili treći dan samita EU šefova vlada koji su se okupili da bi postigli sporazum o načinu distribucije predloženog plana obnove teškog 1,8 triliona eura.

Treći dan prvog EU samita uživo od početka pandemije, samo je pokazao dubinu podjela između sjevera i juga, istoka i zapada, piše britanski Guardian.

Na kasnoj večeri trećeg dana samita koji je bio iznimno napet i težak, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel koji je predsjedavao samitom, upitao je lidere da li su 'sposobni da grade evropsko jedinstvo i povjerenje', ili 'da pokažemo lice slabe Evrope, podrivene nepovjerenjem', postavio je pitanje Michel.

Holandski premijer Mark Rutte izjavio je u ponedjeljak da je postignut izvjestan napredak, ali je upozorio da bi diskusija mogla završiti neuspjehom: 'Sinoć na momente nije izgledalo dobro, ali mislim da sveukupno postižemo napredak'.

Samit se nastavlja u ponedjeljak u 16:00, a do tada će se održati brojni bilateralni susreti.

Glavna tema žestokih diskusija bila je veličina fonda za obnovu za zemlje najteže pogođene pandemijom korona virusa, kao i novi sedmogodišnji budžet za EU koji bi trebao stupiti na snagu početkom iduće godine.

EU lideri su pokazali krajnju različitost u stavovima o uvjetima koji dolaze s fondom za obnovu, naročito u pogledu odnosa između bespovratnih sredstava i kredita.

Rutte je insistirao da se od njega ne može očekivati da pristane na nacionalno zaduživanje kako bi EU mogla distribuirati bespovratna sredstva drugim zemljama članicama, bez da za to konsultuje parlament.

Reagirajući na njegov komentar, mađarski premijer Orban, koji je u mladosti bio antikomunistički disident, optužio je Ruttea da 'primjenjuje sovjetske metode protiv disidenata' time što ne uspijeva odrediti uvjete za blokiranje sredstava.

Naime, Holandija zahtijeva čvršću garanciju da će sredstva fonda za obnovu stečena zajedničkim dugom EU članica, biti upotrijebljena na ispravan način, te da će se distribucija sredstava moći zaustaviti u slučajevima sumnje na nepravilno trošenje.

- Žele uvesti novi mehanizam koji do sada nije postojao, kazao je Orban reporterima, aludirajući na holandski prijedlog zaustavljanja finansiranja članica koje krše vladavinu prava. 'Upitno da li je to uopće zasnovano na povelji. Dolazim iz bivše komunističke zemlje. Kada je komunistički režim odlučio da nas napadne, koristili su se nejasnim pravnim terminima baš kao što je napisano u prijedlogu Holanđanina... koji kaže 'opći nedostaci'. Kada me je uhapsila policija, pitao sam ih šta sam nezakonito uradio, rekli su 'opći nedostaci'. Šta to uopće znači, postavio je pitanje Orban.

Međutim, još veći spor uzrokovalo je pitanje veličine i oblika fonda za obnovu, sa suprotstavljanjem 'štedljive četvorke' kako nazivaju Holandiju, Austriju, Dansku i Švedsku - Francuskoj i Njemačkoj, u namjeri da reduciraju visinu fonda sa 500 na 350 milijardi eura.

Premijer Luksemburga Xavier Bettel kazao je da u sedam godina koliko prisustvuje sastancima EU, nikada nije naišao na ovako 'dijametralno suprotne stavove'.

Drugi sastanak je provizorno zakazan za zadnju sedmicu jula, ali postoji zabrinutost da bi drugi talas korona virusa mogao spriječiti susret.

(Patria)