Turske vlasti su 10. jula poništile odluku nekadašnje vlade te zemlje kojom je 24. novembra 1934. godine Aja Sofiji dodijeljen status muzeja. Činom poništenja pomenute odluke, Aja Sofiji je vraćen status džamije. 

Tokom bogate prošlosti Aja Sofija je 916 godina bila crkva, a od 1453. godine je pretvorena u džamiju.

Kao jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u gradu na Bosforu, Aja Sofija je od 1985. godine uvrštena na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine.

Turski predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) je, nakon vraćanja statusa džamije ovom zdanju, kazao da će prvi zajednički namaz u Aja Sofiji biti klanjan 24. jula. 

Nadležne službe trenutno završavaju uređenje prostora unutar, ali i na platoima oko Aja Sofije.

Turske vlasti su najavile da će i dalje čuvati kulturno-historijske vrijednosti Aja Sofije i to na način da će za vjerske obrede u njoj biti nadležna Uprava za vjerske poslove Turske, a o restauraciji, konzervaciji i zaštiti će brinuti Ministarstvo kuture i turizma te zemlje.

Turisti će i dalje moći posjećivati Aja Sofiju, i to besplatno, a freske na zidovima će zavjesama biti prekrivane samo za vrijeme namaza u džamiji. 

U petak će džuma-namaz u Aja Sofiji klanjati oko 1.500 vjernika, među kojima će biti i najviši turski zvaničnici sa predsjednikom Erdoganom na čelu.

Nadležne službe uređuju i platoe oko Aja Sofije na kojima će također veći broj vjernika moći klanjati namaz uz poštivanje preventivnih mjera uvedenih zbog pandemije COVID-19.

Prvi namaz u Aja Sofiji nakon 86 godina će biti organiziran uz pojačane mjere sigurnosti.