Svjetska zdravstvena organizacija objavila je u srijedu izvješće u kojem navodi da su prije pojave pandemije korona virusa 70 posto bolesti od kojih je u 2019. umrlo najviše ljudi u svijetu bile nezarazne, ponajprije srčane.
To je gotovo dvaput više nego 2000. kada su među 10 najsmrtonosnijih bolesti bile tek četiri nezarazne bolesti, ističe se u izvješću UN-ove agencije koje obuhvaća razdoblje od 2000. do 2019.
Takav bi poredak u 2020. mogla poremetiti pandemija COVID-19 koja je izbila u Kini prije godinu dana i u kojoj je dosad, po službenim podatcima, umrlo više od 1,5 milijuna ljudi, a stotine milijuna su se zarazile.
No što se tiče ljudskih života, ovi podatci gube na snazi u usporedbi s pomorom koji su lani prouzročile srčane bolesti od kojih je umrlo 9 milijuna ljudi.
Srčane bolesti čine 16 posto svih uzroka smrti
U 2000. od srčani bolesti umrlo je 7 milijuna ljudi i "one sada čine 16 posto svih uzroka smrti", ističe WHO, dodajući da se situacija u Europi u širem smislu poboljšava (15 posto manje umrlih u istom razdoblju), ali je zato samo područje zapadnog Pacifika imalo više od polovine od dodatna 2 milijuna umrlih.
Ovi podatci "jasno govore o nužnosti da se pojačaju napori na prevenciji i liječenju bolesti srca i krvnih žila, raka, dijabetesa i kroničnih dišnih bolesti", ističe WHO.
"Kvalitetan sustav primarne zdravstvene skrbi je temelj na kojemu sve počiva, od borbe s nezaraznim bolestima do upravljanja pandemijom", zaključio je glavni direktor organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus.
(Nermana Crnčalo)