Kineski predsjednik Xi Jinping odjenuo je 2018. godine vojnu odoru i ukrcao se na razarač Narodnooslobodilačke vojske u Južnokineskom moru.

Ispred njega je tog aprilskog dana bila najveća flota koju je komunistička Kina ikad istodobno poslala na more - ukupno 48 brodova, deseci borbenih lovaca i više od 10.000 vojnog osoblja. Za Xija, najmoćnijeg kineskog vođu nakon Mao Ce-Tunga, bio je to još jedan korak prema konačnoj ambiciji - sili koja će pokazati kinesku veličinu i moć preko svjetskih sedam oceana, prenio je N1.

“Zadatak izgradnje moćne mornarice nikad nije bio tako hitan kao danas”, rekao je Xi tog dana.

Kina je već bila usred sveobuhvatne brodogradnje kakvu svijet nikad nije vidio. Xi je 2015. godine pokrenuo projekt pretvaranja Narodnooslobodilačke vojske u borbenu silu svjetskih razmjera, koja će biti ravnopravna američkoj vojsci. Naredio je investicije u brodogradilišta i tehnologiju, i to tempom koji postoji i danas. Xijev je plan uspio prema barem jednom mjerilu. U nekom trenutku od 2015. do danas Kina je postala najveća svjetska pomorska sila. I sada radi na tome da bude moćna i daleko od svojih obala.

Mornarica Narodnooslobodilačke vojske imala je 2015. godine 255 ratnih brodova u svojoj floti. Na kraju 2020. brojka je narasla na 360 brodova, odnosno 60 više nego što ima američka ratna mornarica. Za četiri godine kineska mornarica imat će 400 ratnih brodova, procjenjuje se u američkim obavještajnim izvještajima. Kad se za usporedbu uzme 2000. godina, razlika je još drastičnija.

“Borbena snaga kineske mornarice utrostručila se u samo 20 godina. Iako već ima najveću svjetsku ratnu mornaricu, Kina alarmantnom brzinom gradi moderne površinske brodove, podmornice, nosače aviona, borbene avione, amfibijska plovila, podmornice s balističkim nuklearnim raketama, velike brodove obalne straže i ledolomce”, stoji u izvještaju američke mornarice iz prosinca prošle godine.