Merkel, u završnoj posjeti Kijevu prije odlaska  s kancelarske pozicije, poručila je ukrajinskom predsjedniku Vladimiru Zelenskom da razumije njegove brige zbog projekta plinovoda Sjeverni tok.

Zelenski se protivi plinovodu za koji tvrdi da prijeti ukrajinskoj sigurnosti.

Plinovod će ići ispod Baltičkog mora i udvostručit će izvoz ruskog  gasa u Njemačku.

Ukrajina strahuje da će Sjeverni tok 2 pojačati rusko snabdijevanje evropske regije energentima i da će proširiti utjecaj Moskve.

Tokom zajedničke konferencije za novinare u nedjelju, Zelenski je opisao ruski projekt kao „geopolitičko oružje Kremlja“, za koji je izjavio da će biti „opasan za kompletnu Evropu“.

Merkel, koja odstupa s pozicije njemačkog kancelara ove jeseni nakon 16 godina na vlasti, izjavila je, međutim, da se Berlin usaglasio s Washingtonom da se Sjeverni tok 2 ne bi trebao koristiti protiv  Ukrajine.

Kazala je da bi se sankcije mogle koristiti protiv Moskve u okviru sporazuma između Njemačke i SAD-a „ukoliko se gas koristi kao oružje“.

Zelenski je izjavio da je zabrinut šta bi se moglo desiti nakon tri godine kada ugovor o isporuci ruskog gasa kroz Ukrajinu istekne. Gubitak milijardi dolara u transportnim taksama teško bi pogodio ukrajinsku ekonomiju.

 Merkel, koja je održala razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u petak, obećala je da će pružiti više milijardi dolara pomoći u širenju ukrajinskog sektora obnovljive energije.

Rusija već zadovoljava 40 posto potreba EU za prirodnim gasom - nešto više od Norveške, koja nije u EU, ali je članica jedinstvenog tržišta bloka. Novi plinovod povećat će količinu gasa koja prolazi ispod Baltika na 55 milijardi kubnih metara godišnje, prenosi BBC.

Merkel je pokušala da uvjeri države centralne i istočne Evrope da plinovod neće učiniti Njemačku ovisnijom o Rusiji u zadovoljavanju energetskih potreba.

(FENA)