Glavni cilj ovog projekta jeste postizanje napretka u energetskoj tranziciji i rješavanje problema klimatskih promjena na zapadnom Balkanu i u Turskoj pružanjem podrške gradovima u regiji u ispunjavanju preuzetih obaveza u oblasti energije i klimatskih promjena.

Sporazum gradonačelnika za energiju i klimatske promjene je globalni savez gradova koji imaju zajedničku dugoročnu viziju podrške djelovanju u oblasti klimatskih promjena i izgradnji otpornih i niskokarbonskih zajednica.

Gradovi kojima se pruža podrška angažirani su na pripremi i provedbi Akcionih planova održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama (SECAP) u okviru kojih će se obavezati da će do 2030. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 40 procenata i ojačati otpornost na utjecaje klimatskih promjena.

Inicijativa također uključuje podršku realizaciji manjih infrastrukturnih projekata u odabranim općinama, s ciljem da se pokaže kako gradovi uz rješavanje problema klimatskih promjena istovremeno mogu doprinijeti unapređenju kvaliteta života svojih građana. Pored toga će jačanje regionalne saradnje i unapređenje koordinacije aktivnosti između različitih nivoa vlasti i učesnika u ovom procesu ojačati dugoročnu održivost projekta.

Predstavnik Glavne direkcije Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR) Roberto Estellés Colom je u pozdravnom obraćanju naglasio kako je proširenje i promocija inicijative Sporazuma gradonačelnika na zapadnom Balkanu i Turskoj važan instrument u provedbi Zelenog plana za zapadni Balkan.

- Zeleni plan, koji su na Samitu u Sofiji, održanom 10. novembra 2020. godine, odobrili čelnici država zapadnog Balkana, je nova strategija razvoja za regiju koja podrazumijeva prelazak sa tradicionalnog modela ekonomije na održivu ekonomiju, u skladu sa evropskim Zelenim planom. Sporazum gradonačelnika će doprinijeti ispunjavanju ciljeva Zelenog plana usmjerenih na usklađivanje regije sa ambicijom EU da do 2050. godine Evropa postane karbonski neutralan kontinent, između ostalog borbom protiv zagađivanja zraka, vode i tla - kazao je. 

Uime Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) Natalija El Hage, direktorica za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, u svom obraćanju na konferenciji je navela da u poređenju sa prosjekom EU, zemlje zapadnog Balkana proizvode deset puta veću količinu CO2 koja je potrebna za ostvarivanje istog bruto domaćeg proizvoda.

- Iz tog razloga uime Savezne vlade Njemačke i multilateralnih partnera, kao što je EU, GIZ pruža tehničku i stručnu podršku državama zapadnog Balkana u rješavanju izazova klimatskih promjena i energetske tranzicije - kazala je. 

Pored predstavljanja osnovnih informacija o projektu i ciljeva projekta, na konferenciji su predstavljeni primjeri uspješnih klimatskih mjera na nivou gradova. U okviru panel diskusija, gradonačelnici i predstavnici gradova iz regije su govorili o svojim pogledima na izazove sa kojima se suočavaju u osmišljavanju i provedbi efektivnih klimatskih politika i razgovarali o daljnjim koracima u realizaciji uspješne energetske tranzicije na lokalnom nivou.

Događaju su prisustvovali korisnici projekta, partneri, predstavnici međunarodnih institucija, te predstavnici ministarstava i drugih različitih organizacija. Projekat finansiraju Evropska unija i Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ), a na zapadnom Balkanu ga provodi GIZ u okviru Otvorenog regionalnog fonda za jugoistočnu Evropu - Energija, transport i zaštita klime, dok u Turskoj projekt provodi Centralna agencija za upravljanje projektom (CPMA), saopćili su organizatori. 

(FENA)