Inflacija u Turskoj porasla je na 36% u decembru nakon niza smanjenja kamatnih stopa od strane centralne banke, koje je dugo tražio predsjednik Tayyip Erdogan, dovele su do gubitka 44% vrijednosti lire u odnosu na dolar prošle godine.

Godišnji indeks potrošačkih cijena (CPI) je bio na 40% do kraja prvog kvartala i 39% do sredine godine, prema srednjoj procjeni u anketi Reutersa od 10. do 14. januara. Inflacija je opala na 26,8% do kraja 2022. godine i na 15,4% u 2023. godini, u oštroj suprotnosti sa očekivanjima vlade da će inflacija pasti na jednocifrene brojke do sredine 2023. godine, piše agencija Reuters. 



Procjene inflacije na kraju 2022. kretale su se u širokom rasponu od 17% do čak 46%, navodi novinska agtencija Reuters.

Uprkos nedavnoj vladinoj politici održavanja niskih kamatnih stopa kako bi se povećao izvoz i krediti, neki ekonomisti su vidjeli da centralna banka mijenja smjer i povećava referentnu kamatnu stopu u budućnosti. Srednja procjena jednonedeljne repo stope bila je da ona ostane nepromijenjena na 14% tokom cijele ove godine, ali sedam od 20 anketiranih ekonomista očekivalo je smanjenje, dok su trojica predviđala povećanje - uz najvišu procjenu od 25%.

Erdogan je podržao agresivno smanjenje kamatnih stopa kako bi podržao svoj novi program koji naglašava izvoz i kredite - uprkos rastućoj inflaciji i široko rasprostranjenoj kritici politike od strane ekonomista i opozicionih poslanika. 



Vlasti su nedavno saopćile da je najveći ekonomski problem Turske hronični deficit tekućeg računa, uglavnom zbog velikog turskog uvoznog računa, za koji kažu da će se poboljšati kao rezultat novog ekonomskog plana. Međutim, ekonomisti i dalje predviđaju da će deficit iznositi 2,1% bruto domaćeg proizvoda u 2022. i 2,3% u 2023. godini.


Rast BDP-a Turske bio je 10,1% u 2021. jer se privreda oporavila od pada zbog pandemije, ali je viđeno da tempo ekspanzije pada na 3,5% u 2022. i iznosi 4,0% u 2023. godini.



(Amer Mujeznović)