Finansijska tržišta su porasla na tračak nade za diplomatsko rješenje čak i kada se činilo da satelitski snimci pokazuju rusko raspoređivanje bliže ukrajinskoj granici, dok su se u ponedjeljak čuli zvuci borbi na istoku, gdje se ukrajinske vladine snage bore protiv proruskih separatista. Ured francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u saopćenju je naveo da je obojici lidera predložio samit o "sigurnosti i strateškoj stabilnosti u Evropi".

Bijela kuća je u saopštenju rekla da je Bajden prihvatio sastanak "u principu", ali samo "ako se invazija nije dogodila".

"Uvijek smo spremni za diplomatiju", rekla je sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki. "Takođe smo spremni nametnuti brze i teške posljedice, ako Rusija umjesto toga izabere rat."

Poruke u kojima se traži komentar od Kremlja i ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nisu odmah vraćene rano u ponedjeljak. Nekoliko detalja o predloženom samitu, objavljenom nakon niza telefonskih razgovora između Macrona, Bidena, Putina, Zelenskog i britanskog premijera Borisa Johnsona, je jasno.

Macronov ured i Bijela kuća rekli su da će suštinu plana razraditi američki državni sekretar Antony Blinken i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tokom njihovog sastanka planiranog za 24. februar.


Neizvjesno je i kakvu će ulogu Ukrajina imati na samitu, ako je ima. Zvaničnik Bidenove administracije rekao je u e-mailu da je samit bio "potpuno namišljen" jer vrijeme i format tek treba da budu određeni. Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell rekao je da postoji hitna potreba za pregovorima kako bi se izbjegao rat, dok je Njemačka rekla da bi se Rusija trebala vratiti za pregovarački sto, piše to agencija Reuters.

Dok su cijene nafte pale, azijska tržišta dionica smanjila su gubitke, a fjučersi na Wall Streetu su ojačali na vijestima o mogućem samitu, Michael McFaul, bivši američki ambasador u Rusiji, rekao je da je skeptičan da će se to dogoditi.

"Ali ako se Bajden i Putin sretnu, trebali bi pozvati (Zelenskog) da se pridruže", rekao je on u poruci objavljenoj na Tviteru.

Vijest o Makronovom prijedlogu dolazi nakon sedmične pojačane tenzije podstaknute jačanjem ruske vojske. Ruske snage se gomilaju oko svog susjeda od kraja prošle godine, što je, kako zapadne zemlje kažu, uvod u invaziju koja bi mogla doći u svakom trenutku. Rusija poriče bilo kakvu namjeru da izvrši invaziju, ali su živci dodatno istrošeni kada je bjelorusko ministarstvo odbrane objavilo da će Rusija produžiti vojne vježbe u Bjelorusiji koje su trebale biti okončane u nedjelju, piše Reuters.


Američka kompanija za satelitske snimke Maxar izvijestila je o višestrukim novim raspoređivanjem ruskih vojnih jedinica u šumama, farmama i industrijskim područjima samo 15 km (9 milja) od granice s Ukrajinom. Blinken je u nedjelju rekao da ga je produžetak vježbi u Bjelorusiji, koja se graniči s Ukrajinom na sjeveru, dodatno zabrinuo da je Rusija na rubu napada i da se mora iskoristiti svaka prilika da se diplomatija pokrene.

Bjelorusija je rekla da će ruske trupe otići kući s vježbi kada za to bude "objektivna potreba", prenijela je novinska agencija Interfax. U pismu šefici UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet, koje je uvidjelo Reuters, Sjedinjene Države su izrazile zabrinutost da bi "dalja ruska invazija na Ukrajinu mogla stvoriti katastrofu za ljudska prava", uključujući moguće okupljanje i ubijanje protivnika.


Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je njemačkom emiteru ARD da će Rusija "u principu biti odsječena od međunarodnih finansijskih tržišta" i od velikog evropskog izvoza. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba rekao je da je vrijeme da Zapad uvede barem dio sankcija koje je pripremio, ali je Bidenova administracija odbila to učiniti, rekavši da će njihov efekat odvraćanja biti izgubljen ako se koristi prerano.


(Amer Mujezinović)