Svih 30 članica vojnog saveza moraju se dogovoriti o prijemu novih članova.

Međutim, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan opisao je Finsku i Švedsku kao "leglo" za terorističke grupe.

Istovremeno, ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu rekao je da obje zemlje moraju pružiti eksplicitne sigurnosne garancije i ukinuti zabranu izvoza neke robe iz sektora odbrane u Tursku.

"Naš stav je savršeno otvoren i jasan. Ovo nije prijetnja -- ovo nisu pregovori u kojima pokušavamo da iskoristimo svoje interese", rekao je Çavuşoğlu.

Oglasio se i lider jedne turske nacionalističke partije, rekavši da bi proširenje NATO-a na Švedsku i Finsku isprovociralo Rusiju i izazvalo širenje rata u Ukrajini. On je pozvao turske zakonodavce da obje zemlje zadrže u "čekaonici NATO-a".

Druge članice NATO-a nastojale su da umanje značaj turskih prijetnji -- a Finci su bili karakteristično diplomatski u pogledu pronalaženja prijateljskog rješenja za svaki mogući ćorsokak.

Šta se krije iza prijetnji?

Dr Paul Levin, osnivač Instituta za turske studije Univerziteta u Stockholmu, rekao je za Euronews da misli da je primarna briga Turske prisustvo aktivista PKK (Radničke partije Kurdistana) u Švedskoj.

"Ono što Turska doživljava kao prijetnju PKK je ključna briga o nacionalnoj sigurnosti u Turskoj. Švedska ne dijeli baš istu perspektivu o toj prijetnji",  rekao je Levin.

"Dakle, znate da je to nekako prirodna prilika, kada Švedska sada želi da se pridruži NATO-u, da Turska iznese svoj stav i zahtijeva da Švedska to na neki način uzme u obzir."

Međutim, dr Levin također smatra da postoje domaći razlozi za Erdoğana, s pogledom na izbore u ljeto iduće godine. 

"Erdoğanu ne ide dobro u anketama. Čini se da gubi. Ovo bi moglo biti nešto što bi dobro stajalo u javnom mnijenju", dodao je.

Iako u Švedskoj i drugim nordijskim zemljama zaista postoji velika kurdska dijaspora, PKK je tamo klasifikovana kao teroristička organizacija i nije joj dozvoljeno da djeluje slobodno. Stoga je nejasno kako bi se Erdoğanovo insistiranje na gušenju "kurdskih militanata" u Švedskoj zapravo dogodilo.

YPG kamen spoticanja

Sinan Ülgen, bivši turski diplomata i direktor Centra za ekonomiju i vanjsku politiku sa sjedištem u Istanbulu, kaže da na kraju ne vjeruje da će Turska, zapravo, blokirati ulazak Švedske i Finske u članstvo.

"Po mom mišljenju, Turska ima legitimne zahtjeve. Na primjer, Švedska bi trebala ukinuti embargo na oružje Turskoj. Nije razumno biti zemlja NATO-a i uvesti embargo na oružje drugom savezniku u okviru istog saveza", rekao je on za Euronews.

To je pitanje koje ističe i dr. Levin, ističući da Turska želi F-16 i da joj se ponovo dozvoli pristup američkom projektu F-35 nakon što je isključena zbog kupovine ruskog raketnog sistema.

Ülgen također misli da će Turci tražiti od Švedske da bude aktivnija protiv PKK i "prestane davati oružje i finansirati IPG," grupu za koju Ankara smatra da je pod direktnom kontrolom PKK.

I dr Paul Levin i Sinan Ülgen smatraju da će biti nekog oblika pregovora između tri zemlje, a možda i drugih članica NATO-a, iako je Erdogan rekao da nema smisla da timovi diplomata iz Finske i Švedske putuju u Tursku na razgovore.

(A. Balićevac)