Baget, koji je veoma omiljen u bivšoj francuskoj koloniji, obično se smatra mjerilom troškova života.

Ali Obala Slonovače ne proizvodi pšenicu, već uvozi do milion tona žitarica godišnje, uglavnom iz Francuske.

Rast cijena pšenice potaknuo je zabrinutost u zemlji od 25 miliona stanovnika u kojoj je prosječna plaća manja od 400 američkih dolara mjesečno, a koju je prije manje od dvije godine potresao val nasilja.

I Ukrajina i Rusija veliki su proizvođači pšenice, a izgubljene žetve i druge neizvjesnosti podigle su cijene globalne osnovne namirnice.

Kao odgovor, vlasti Obale Slonovače odredile su cijenu bageta između 0,25 do 0,30 dolara zavisno o težini, usmjeravajući subvencije u vrijednosti od oko 10 miliona dolara za 2500 pekara u zemlji, izvještava AFP.

Pekari, uz podršku vlade, također počinju zamjenjivati male količine pšeničnog brašna brašnom od kasave, korjenastog povrća.

Kasava ili manioka drugi je najveći usjev u Obali Slonovače nakon jama, sa 6,4 miliona tona proizvedenih svake godine.

Plan zamjene pšenice za manioku predstavlja za ekonomičnost i održivost.

- Na tržištu je sve postalo skupo - rekla je Honorine Kouamee, prodavačica hrane u četvrti Blockhaus u Abidjanu koja je kuhala palačinke od pšenice pomiješane s kokosovim brašnom.

- Ako možemo napraviti hljeb s lokalnim brašnom od kasave, bit će bolje. Ljudi su voljni jesti lokalne proizvode – rekla je ona.

Zabrinutost Zapadne Afrike zbog ovisnosti o uvezenoj pšenici nije samo prisutna u Obali Slonovače.

Pekari iz cijele zapadne Afrike sastat će se 19.jula u glavnom gradu Senegala Dakaru kako bi pokrenuli udruženje za postavljanje regionalnog mjerila do 15 posto lokalnog sadržaja u krušnim proizvodima.


(Fena/Admir O.)