U svim tim zemljama, naveo je, najviši politički lideri dovode u pitanje činjenice o počinjenim zločinima, hvale osuđene ratne zločince i stvaraju atmosferu poricanja i veličanja.

- To nisu riječi i djela marginalnih elemenata, već političkih i kulturnih centara društava u regiji - naglasio je Brammertz, saopćeno je iz Mehanizma.

Pozvao je sve zvaničnike i javne ličnosti u regiji da se ponašaju odgovorno i zatražio da međunarodna zajednica ozbiljno shvati ova pitanja.

Također, u pogledu bivše Jugoslavije, istakao je da najznačajnije pitanje ostaje regionalna pravosudna saradnja, koja je neophodna jer danas, kako je rekao, žrtve i počinioci često žive u različitim zemljama. Naglasio je da, iako postoje pozitivni pomaci u saradnji između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, "tužioci u regiji izvještavaju da s Hrvatskom ne ostvaruju potrebnu saradnju u predmetima koji se odnose na hrvatske osumnjičenikeˮ.

Brammertz je, kako se navodi u saopćenju, objasnio da su ga hrvatske vlasti obavijestile da je istraga i krivično gonjenje njihovih državljana pitanje državne sigurnosti. Ocjenjuje kako "takav stav pretvara pravdu u političko pitanje, a trebalo bi da se radi samo o nepristranoj sudskoj procjeni dokaza i zakona'.

- Prije ulaska u Evropsku uniju Hrvatska je bila na čelu u promovisanju pravde i učinkovite regionalne pravosudne saradnje. Nažalost, ona više ne igra tu ulogu - kazao, obavezavši se da će nastaviti razgovarati s hrvatskim vlastima.

Brammertz je izvijestio Vijeće sigurnosti o napretku u sudskom postupku u završnom suđenju i u žalbenim postupcima pred Mehanizmom.

Istakao je da izvođenje dokaza optužbe na pretresu u predmetu Kabuga brzo napreduje. Najavio je da, u zavisnosti od daljeg razvoja događaja, Optužba očekuje da završi s izvođenjem dokaza u drugom kvartalu 2023. godine, dok je žalbeni pretres u predmetu Stanišić i Simatović zakazan za konac januara 2023. godine.

Tužilac je takođe izvijestio Vijeće sigurnosti o drugostepenoj presudi u predmetu Fatuma i drugi. Izrazio je zadovoljstvo što je otkriven i zaustavljen pokušaj Augustina Ngirabatwarea da utiče na svjedoke kako bi se oborila njegova osuđujuća presuda za genocid, izrazivši uvjerenje da se sadašnjim krivičnim gonjenjem zbog počinjenja tih djelâ odvraća druge od sličnih pokušaja u budućnosti.ˮ

Osvrćući se na potragu za preostalim bjeguncima protiv kojih je Međunarodni krivični sud za Ruandu (MKSR) podigao optužnice, tužilac Brammertz je obavijestio Vijeće sigurnosti da se saradnja s Južnom Afrikom sad kreće u pozitivnom pravcu. Nadalje je istaknuo kontinuiranu podršku Vlade Ruande.

Dodatno je skrenuo pažnju na više od 1.000 bjegunaca koje ruandske vlasti traže zbog zločina počinjenih tokom genocida nad Tutsijima u Ruandi 1994. godine. Objasnio je da, dok traga za preostala četiri bjegunca MKSR-a, Tužilaštvo otkriva neke od tih drugih bjegunaca u zemljama širom svijeta. Pozvao je međunarodnu zajednicu da pomogne Ruandi da privede pravdi sve bjegunce osumnjičene za genocid.

Što se tiče nacionalnog krivičnog gonjenja zbog zločina počinjenih tokom genocida nad Tutsijima 1994. godine i sukoba u bivšoj Jugoslaviji, tužilac Brammertz je podsjetio Vijeće sigurnosti da još ima na hiljade predmeta koje treba okončati na nacionalnim sudovima.

Objasnio je da domaći tužioci i dalje traže ključnu pomoć od Tužilaštva, i da će se taj trend nastaviti još niz godina, saopćeno je iz Mehanizma.

(FENA/A. Balićevac)