Libanske bezbjednosne snage su danas suzavcem rastjerivale stotine demonstranata, uglavnom penzionisanih vojnika koji su pokušali da probiju ogradu ispred sjedišta Vlade Libana u Bejrutu.
Nasilje je izbilo kao posljedica gnjeva zbog teških ekonomskih uslova u zemlji i višegodišnjeg lošeg rukovođenja vladajuće klase što je dovelo do krize krajem 2019. godine. Penzionisani vojnici i policajci traže da budu bolje plaćeni i oni su se danas sukobili sa pripadnicima policijskih jedinica za rasturanje nereda i vojske.
Demonstranti su bacali kamenice na policajce i više puta pokušavali da se probiju kroz ogradu.
Na protest su pozvali penzionisni vojnici i drugi Libanci koji ne mogu da podignu svu svoju ušteđevinu iz banaka jer su one ograničile podizanje ušteđevina u gotovini zbog nedostatka novca. Oni koji imaju dolarske račune, mogu da podignu samo male sume u libanskim funtama, po kursu mnogo manjem nego na crnom tržištu.
Vrijednost libanske funte je rekordno opala u utorak i jedan dolar se prodavao za više od 143.000 funti, dok se nije djelimično oporavila. Zvanični kurs je 15.000 funti za dolar, Funta je izgubila više od 95 odsto vrijednosti u protekle tri godine.
Većina stanovnika Libana je plaćena u funtama pa vrijednost njihovih primanja opada.
Jedan penzionisani vojni oficir rekao je da mjesečno prima 40 dolara i pita se kako može da preživi. Zbog sve manjeg povjerenja u funtu restorani i radnje robu i usluge naplaćuju u dolarima.
I mada takozvana "dolarizacija" ima za cilj da smiri inflaciju i stabilizuje privredu, ona prijeti da još više ljudi gurne u siromaštvo i poveća krizu. Od početka krize tri četvrtine stanovnika, uključujući sirijske izbjeglice, je osiromašilo.
Liban je mala mediteranska zemlja sa oko šest miliona ljudi, uključujući milion sirijskih izbjeglica, suočena sa najgorom ekonomskom i finansijskom krizom u svojoj istoriji zbog hronične korupcije i lošeg rukovođenja političke klase koja je na vlasti od kraja građanskog rata 1990. godine i odbija reforme koje zahtjeva međunarodna zajednica.
Liban je zaustavio i reforme dogovorene s Međunarodnim monetarnim fondom koje su uslov za pristup zajmu od tri milijarde dolara i pružanje pomoći za razvoj da bi privreda oživjela.
(Ajdin B.)