Priča ima smisla. Von der Leyen ima dobar odnos s Washingtonom. Bivša je ministrica odbrane. A kao predsjednica Evropske komisije ima iskustva u radu s većinom šefova vlada članica NATO-a. Osim toga, ako bude izabrana na tu funkciju, postat će prva žena na čelu saveza, piše Politico.

Kuloarske priče intenzivirale su se kako se bliži septembar. Upravo je početak jeseni aktualni glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg označio kao kraj svog mandata.

No, bez obzira na glasine, realnost kaže da je priča o Von der Leyen na čelu NATO-a više posljedica želja osoba uključenih u rad spomenutih institucija, a manje činjenično stanje na terenu. Naime, nema dokaza da je šefica EK zainteresirana za tu ulogu, a dobro upućeni izvori iz Bruxellesa kažu da ne namjerava dati ostavku prije nego što joj istekne prvi mandat na toj funkciji 2024. godine.

Slične se priče vrte i oko nizozemskog premijera Marka Ruttea, ali i on inzistira na tome da ne želi taj posao.

Nagađanja o Stoltenbergovom nasljedniku ilustriraju koliko je ruska invazija na Ukrajinu promijenila NATO i popis potencijalnih kandidata koji mogu obavljati taj posao. Rat je skrenuo pozornost na savez, čineći posao politički osjetljivijim i istaknutijim nego u prošlosti. A saveznici su odjednom mnogo oprezniji oko toga tko bi mogao preuzeti dužnost da govori u njihovo ime.

Ukratko, čini se da se u Bruxellesu neprestano puštaju probne balone, testiraju se kandidati, umjesto da se upuste u stvarne pregovore.

“Što je više imena, jasnije je da pravog kandidata nema”, rekao je Politicu jedan visokopozicionirani evropski diplomat koji je želio ostati anoniman.

I drugi sagovornik se složio s tom tezom. “Postoji mnogo zakulisnih priča, ali nema jasnog stava u ovoj fazi”, dodao je.

Sljedeći šef NATO-a, kažu dužnosnici, treba biti Evropljanin koji može blisko sarađivati s bilo kim ko je u Bijeloj kući. Ali to nije sve. Sljedeći glavni sekretar mora biti neko ko podržava Ukrajinu, ali istovremeno ne smije biti ‘jastreb’ koji će dolijevati ulje na vatru u sukobu s Rusijom. Osim toga, pretpostavlja se da će biti nekadašnji najviši zvaničnik neke države ili vlade.

A takav popis nije pretjerano dugačak. Von der Leyen se definitivno nalazi na njemu, ali nekoliko prepreka stoji na putu njezinoj kandidaturi.

Prvi je tajming. Ako Stoltenberg doista napusti dužnost u septembru, njegova bi zamjena došla na dužnost godinu dana prije isteka mandata Ursule von der Leyen na čelu Komisije. “Mislim da neće preseliti prije kraja svog mandata”, rekao je jedan dužnosnik Komisije.

Ovaj problem mogao bi se riješiti tako da se Stoltenberga pokušava uvjeriti da ostane glavni sekretar još neko vrijeme kako bi se kandidatkinji poput Von der Leyen omogućilo da kasnije preuzme dužnost. “Ako bi se Stoltenbergu mandat produžio do ljeta iduće godine, kandidatura Von der Leyen izgledala bi logično”, uvjerava treći diplomat.

No, u intervjuu koji je dao prošle sedmice, Stoltenberg je dao naslutiti kako ne namjerava produžiti svoj mandat.

Još jedan izazov za Von der Leyen moglo bi biti i njemačko neispunjavanje NATO-ovih uvjeta, uključujući i za vrijeme njezina mandata na čelu ministarstva odbrane. Prije deset godina, zemlje NATO-a obećale su da će krenuti prema trošenju 2 posto svoje ekonomske proizvodnje na odbranu do 2024. No, Njemačka iz godine u godinu ne ispunjava te ciljeve. Dodatno, neki analitičari kažu da Von der Leyen snosi određenu odgovornost za relativno loše stanje njemačke obrane.

Iz perspektive njemačke vlade, zadržavanje Von der Leyen na čelu Komisije također bi moglo biti veći prioritet od NATO-a – čak i ako ona dolazi iz trenutne oporbe desnog centra. Izvršna vlast EU-a nedvojbeno je moćnija od šefa NATO-a unutar Europe, gurajući politike koje utječu na gotovo svaki kutak života.

Iz Evropske komisije su očekivano demantirala nagađanja da bi Von der Leyen mogla konkurirati za to mjesto.

Osim Von der Leyen i Ruttea, u krugu potencijalnih kandidata nalaze se još estonska premijerka Kaja Kallas i španski premijer Pedro Sanchez, te u manjoj mjeri britanski ministar odbrane Ben Wallace, kanadska zamjenica premijera Chrystia Freeland, rumunski predsjednik Klaus Iohannis i slovačka predsjednica Zuzana Čaputová.

Iako se u prošlosti često spominjala kao potencijalna kandidatkinja, Politico bivšu hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović ne vidi među osobama koje bi mogle preuzeti čelno mjesto NATO saveza.

Upućeni izvori kažu kako bi se konačna odluka mogla donijeti na godišnjem samitu NATO saveza u julu. “Ili će biti objavljeno ime novog glavnog sekretara ili će se produžiti mandat Jensa Stoltenberga”, bez puno filozofiranja je poručio peti diplomat s kojim je Politico razgovarao.

(Ajdin B.)