U intervjuu povodom 10. godišnjice svojih otkrića o razmjerima nadzora – od kojih su neki nezakoniti – od strane američke Agencije za nacionalnu sigurnost i britanskih kolega, GCHQ, rekao je da ne žali zbog onoga što je učinio i naveo pozitivne promjene.

Ali depresivan je zbog prodora u privatnost kako u fizičkom tako i u digitalnom svijetu.

„Tehnologija je postala izuzetno uticajna“, rekao je Snowden. “Ako razmislimo o onome što smo vidjeli 2013. i o mogućnostima vlada danas, 2013. izgleda kao dječja igra.” Izrazio je zabrinutost ne samo zbog opasnosti koje predstavljaju vlade i Big Tech, već i komercijalno dostupnih kamera za video nadzor, prepoznavanja lica, umjetne inteligencije i nametljivog špijunskog softvera kao što je Pegasus koji se koristi protiv disidenata i novinara.

Osvrćući se na 2013., rekao je: „Vjerovali smo da nas vlada neće za***ati. Ali jesu. Vjerovali smo tehnološkim kompanijama da nas neće iskoristiti. Ali jesu. To će se ponoviti, jer takva je priroda moći.”

Snowden je u egzilu u Rusiji od 2013. godine nakon što je pobjegao iz Hong Konga, gdje je novinarima predao desetine hiljada strogo povjerljivih dokumenata.

Njegovi klevetnici ga osuđuju jer je u Rusiji, iako se čini da mu je to osim zatvora u SAD-u , jedina realna opcija. Kritike su se pojačale od invazije na Ukrajinu i njegovog sticanja ruskog državljanstva prošle godine, dvije godine nakon što je podnio zahtjev.

Ali uprkos svojoj ličnoj nevolji, Snowden se ne zadržava na prošlosti. „Ne kajem se“, rekao je. Snowden je reducirao javna obraćanja u posljednje dvije godine, držeći manje govora i povlačeći se iz intervjua za štampu i društvenih mreža. To je dijelom zbog porodičnih obaveza: on i njegova supruga imaju dva mala sina.

Ali je ostao u kontaktu tokom protekle decenije sa tri novinara s kojim se sreo u Hong Kongu, uključujući i reportera The Guardiana. U petak se navršava tačno 10 godina otkako se Snowden otkrio kao izvor informacija.

Snowden smatra široko rasprostranjenu upotrebu end-to-end enkripcije kao jedno od pozitivnih nasljeđa curenja. Velike tehnološke kompanije bile su posramljene otkrićima da je NSA predala lične podatke.

Ta sramota je prerasla u bijes kada su daljnja curenja otkrila da je, uprkos toj saradnji, NSA sama sebi pomagala u podacima iz Big Tech kompanija kroz ranjivosti u pozadini. Kao odgovor, uprkos protivljenju agencija, kompanije su požurile sa end-to-end enkripcijom godinama ranije nego što je planirano.

Enkripcija je „bila san u 2013.“, rekao je Snowden. „Ogroman dio globalnog internet prometa bio je „elektronski nag“. Sada je to rijedak prizor.”

Ali Snowden je zabrinut tehnološkim napretkom koji „proždire privatnost“. “Ideja da će nakon otkrića 2013. sutradan nastupiti duga i jednorozi nije realna. To je proces koji traje. I na tome ćemo morati raditi do kraja života i života naše djece i dalje.”

Obavještajne agencije u SAD-u i Velikoj Britaniji priznaju da je debata o privatnosti koju je izazvao Snowden imala koristi, ali i dalje tvrde da je šteta za koju tvrde da je nanesena njihovim sposobnostima (uključujući štetu za MI6 koji je morao zatvoriti ljudske obavještajne operacije), veća. Njihova druga primjedba je da je narativ iz 2013. NSA i GCHQ prikazao kao jedine zlonamjerne aktere, ignorišući šta su Rusija i Kina radile na internetu u to vrijeme. Snowden osporava takve tvrdnje. Rekao je da niko u to vrijeme nije mislio da su Rusija i Kina anđeli. Što se tiče štete, navodi da agencije nikada nisu navele nikakve dokaze za svoje tvrdnje.

“Poremećaj? Naravno, to je uvjerljivo”, rekao je. “Ali teško je tvrditi 'štetu' ako se, uprkos 10 godina histerije, nebo nikada nije srušilo.”

(Ajdin B.)