Početak operacije objavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin, koji je istakao da će Moskva težiti "demilitarizaciji i denacifikaciji" Ukrajine, te pozvao ukrajinske vojnike da odlože oružje.

Rusija je započela vojnu operaciju nakon obraćanja vlasti Donjecke i Luganske Narodne Republike sa molbom za pomoć da odbiju agresiju Kijeva. Prethodno je Moskva tražila od Ukrajine da ispoštuje Minske sporazume, Donbasu pruži autonomiju, te prestane sa granatiranjem i ubijanjem civila u Donjecku.

Rusija je zatražila i da Kijev unese vojnu neutralnost u Ustav Ukrajine. Od SAD i NATO-a zatraženo je da se odmaknu od ruske granice i prekinu sa širenjem Alijanse. Svi zahtjevi Moskve su odbijeni, pa je specijalna voja operacija počela 24. februara ujutro.

Da je sukob u Ukrajini skupio je najgore iz Prvog i Drugog svjetskog rata, ali je i začinjen savremenim dostignućima u segmentu ratovanja u vojnoj tehnologiji, od materijala, do robotizovanih platformi, bespilotnih letjelica i dronova, izjavio je vojni analitičar Vlade Radulović.

Ocijenio je da Kijev i Moskva nisu blizu bilo kakvog primirja.

"Kako vrijeme odmiče savremena dostignuća sve više uzimaju zapaženo mjesto na bojištu, ne baš primat jer nikada neće biti moguće zapostaviti čovjeka ili snagu artiljerije ili snagu oklopno-mehanizovnih jedinica", rekao je Radulović za Tanjug u specijalnoj emisiji o dvije godine rata u Ukrajini na konstataciju da se čini da je ovaj rat po mnogo čemu specifičan, uključujući i upotrebu dronova.

Radulović kaže da je jako nezahvalno govoriti o žrtvama i šteti.

Moglo bi se, kako je naveo, govoriti okovirno o više od 500.000 stradalih sa obje strane, uključujući i povrijeđene i ranjene i one koji su morali da izađu sa ratišta i na koje više ne može da se računa.

Vojni analitičar Srđan Perišić smatra da će se ovaj rat dobiti "na poene" i da se prije jeseni ne može očekivati bilo kakav epilog.

"Ovaj rat će još da traje. Neće doći do neke velike eksploatacije uspjeha u Avdejevci. Ukrajinske snage su doživjele poraz brže nego u Bahmutu zato što sve manje i manje imaju odsposobljenih vojnika koji mogu da upotrebljavaju sve složenije oružene sisteme. Zato je sve manje osposobljenih vojnika koji mogu da pružaju otpor kao što su pružali u Bahmutu u prošloj godine do 21. maja kada je Bahmut pao. Takvih više vojnika nema. Zato Rusija neće preduzimati nikakve velike strategijske i operativne prodore", kazao je stručnjak za Euronews Srbija, dodavši da Moskva jednostavno čeka da vlast u Kijevu padne sama od sebe usljed iscrpljenosti resursa.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen doputovala je danas u Kijev, povodom obilježavanja dvogodišnjice sukoba, a u tu zemlju stigli su i italijanska premijerka Giorgia Meloni, premijer Belgije Alexander De Croo i kanadski premijer Justin Trudeau.

Leyen je u objavi na X platformi napisala da Evropska unija čvrsto stoji uz Ukrajinu, dok, kako je navela, ta zemlja ne bude konačno slobodna.

"U Kijevu na obilježavanju dvogodišnjice rata Rusije protiv Ukrajine. I u čast izuzetnog otpora ukrajinskog naroda. Više nego ikad, čvrsto stojimo uz Ukrajinu. Finansijski, ekonomski, vojno, moralno. Dok zema ne bude konačno slobodna", navela je Von der Leyen. 

U Kijevu povodom dvogodišnjice sukoba boravi i italijanska premijerka Giorgia Meloni, koja će kao predsjedavajuća grupe G7 održati video konferenciju G7 na kojoj će govoriti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, prenosi Ansa.

Meloni je u prestonicu stigla istim vozom kojim su putovali predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, premijer Belgije Alexander De Croo, koji je rotirajući predsjednik Savjeta EU, i kanadski premijer Justin Trudeau, a iz bezbednosnih razloga tek sada je objavljeno da su oni doputovali u Kijev, navodi italijanska agencija.

(Ajdin B.)