Miron Zuckerman, Jordan Silberman i Judith A. Hall sa Univerziteta Rochester i Northeastern Univerziteta su napravili meta-analizu ukupno 63 do sada provedene studije, koje su dokazale vezu između inteligencije i religioznosti.

Meta-analiza je inače statistička analiza koja kombinira rezultate više naučnih istraživanja. Veze su bile najače među studentima, a najslabije u tinejdžerima i djeci, piše “n1“.

Inteligencija se svakako veže za vjerska uvjerenja, više nego na vjersko ponašanje. Drugim riječima, ljudi koji vjeruju u vjersku/religijsku doktrinu nastuprot onima koji samo praktikuju religiju.

Mjerio se stušanj uključenosti u neke ili sve aspekte religije, odnosno nadnaravne agente i skupe obaveze prema tim agentima, kao što su žrvovanje imetka, odlaska u vjerske sakramente, učešće u ritualima i slično.

Nije uopće jasno zbog čega su ateisti i ljudi koji ne praktikuju niti jednu monoteističku ili politeističku vjeru inteligentniji, međutim – razlika sigurno dolazi s godinama, prenosi Independent.

Najveći inteligencijski jaz je među univerzitetski obrazovanim ispitanicima. Pretpostavlja se da inteligentniji studenti prihvataju radije ateizam kao formu nonkonformiteta. Univerziteti vole nove ideje, utjecaje. Podložniji su samoistraživanju, preispitivanju odrastanja, odvojeni su od kuće i mogu dozvoliti da njihova inteligencija preovlada u odnosu na naučenu religijsku doktrinu ako je nose od kuće.

“Koristeći analitiku, razmišljanje, inteligentniji studenti će vjerovatnije odbaciti religiju. Ako im ateizam nije odobren kod kuće – njihova viša inteligencija će naći otpor pritisku konformizma”, stoji u zaključku meta-analitčkog istraživanja.

Inteligentniji ljudi će, prema rezultatima ovog istraživanja, vjerovato dobijati više funkcije, bolje plaćene poslove, provodit će više vremena u školi i bildati samopouzdanje te ovladati svojim ličnim vjerovanjima – umjesto vjerskim/religijskim.

Ovo istraživanje združilo je sva ostala istraživanja, koja su trajala skoro 80 godina. Tu stoji da vjerski ili religiozno nastrojeni ljudi imaju veću šansu da sami sebi pomognu pri upravljanju užasima nepredvidive smrti.


(Admir Oručević)