2.7.2019. 19:09
0
Ko su bili Vandali po kojima danas nazivamo sve one koji se divljački ponašaju
Bezobzirno, divljačko uništavanje kulturnih i materijalnih vrijednosti označava se obično kao vandalski postupak, vandalstvo ili vandalizam.

Vandalski je postupak bio, na primjer, spaljivanje knjiga za vrijeme nacističke vladavine u Njemačkoj između dva svjetska rata, ili rušenje Narodne biblioteke u Beogradu prilikom njemačkog bombardovanja 6. aprila 1941. godine. I mnogo manja divljaštva, kao što su uništavanje školskih klupa, razbijanje prozorskih stakala, čupanje sadnica po parkovima i sl, kod nas se, uz gnušanje i osudu, nazivaju vandalski postupci. Taj ustaljeni izraz, koji je nastao davno, osim kod nas upotrebljava se i u drugim evropskim jezicima. Mi smo ga, najvjerovatnije, primili od Francuza, a oni su ga načinili prema imenu jednog starog germanskog plemena, Vandala.

Možda izraz vandalski postupak i nisu prvi počeli upotrebljavati baš Francuzi. Možda su ga skovali Italijani, nasljednici starih Rimljana, ili čak sami Rimljani, koji su na svojoj koži direktno osjetili surove postupke Vandala.

Vandali su u početku, još prije nove ere, živjeli na sjeveru Evrope, na poluostrvu Jilandu, u današnjoj Danskoj i djelimično u Njemačkoj. Oni su u vrijeme velikih seoba naroda krenuli na jug i u II vijeku doprli do gornje Tise i Dacije, tj. do samih granica velikog Rimskog carstva. Gotovo dva vijeka vodili su ogorčene borbe sa Rimljanima, a onda su krajem IV i početkom V vijeka, pred najezdom Huna, krenuli na zapad, osvojili Reciju, opustošili cijelu Galiju i 409. godine prodrli u Španiju. Dvadesetak godina kasnije prešli su Gibraltar i osvojili veći dio sjeverne Afrike pokorivši i čuvenu Kartaginu (439. godine). Tu, u sjevernoj Africi, osnovali su snažnu državu i krenuli u nova osvajanja. Najsnažniji i najrazorniji pohod Vandala bio je onaj na Rim, koji se dogodio 455. godine. Tom prilikom, pljačkajući i rušeći sve pred sobom, uništili su mnoge kulturno-istorijske spomenike, kojima je Rim obilovao. I upravo po tom bezobzirnom, divljačkom razaranju Rima i uništavanju njegovih materijalnih i kulturnih vrijednosti nastao je izraz vandalski postupak.

Nepun vijek poslije tog divljačkog čina Vandali su nestali s lica zemlje. Njihovu državu uništio je vizantijski car Justinijan 533. godine, i otada im se gubi svaki trag. Njihovo neslavno ime ipak je ostalo zapamćeno u istoriji, a čuva se i u izrazu vandalski postupak, kao i u riječima vandalstvo i vandalizam, prenosi CDM.


(Amila Alijagić)

0
ZANIMLJIVO
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.