Za potrebe ove studije autori su pratili koliko često ljudi kupuju i jedu voće i povrće i više od dvije godine mjerili su prehrambeni sadržaj tri vrste proizvoda: svježe, zamrznuto i sveže pohranjeno (svježe voće i povrće koje je ostavljeno u frižider na nekoliko dana). 

Isipitivanja su radili na brokuli, karfiolu, kukuruzu, mahunama, grašku, špinatu, borovnicama i jagodama. Naučnici u uporedili koncentracije tri ključna nutrijenata u voću i povrću: vitamin C, vitamin A i folat. 

Ove hranjive tvari su topive u vodi i osjetljive na toplinu tako da ih je lako proučavati. U testovima je zamrznuto voće i povrće nadmašilo svježe pohranjeno voće i povrće. "Rezultati ovog istraživanja ne podržavaju zajedničko uvjerenje potrošača da svježa hrana ima veću nutritivnu vrijednost nego zamrznuta", navode autori. 

Svježi proizvodi obično sadrže najviše hranjivih tvari u berbi, međutim, te hranjive tvari se počinju degradirati čim se voće ili povrće ubere, upakuje i plasira u trgovine. 

Kada ih kupimo i donesemo kući mnoge od tih hranjivih tvari padnu na nivo ispod onog koji imaju smrznuti proizvodi koji su rashlađeni odmah nakon branja. 

Ipak, u većini slučajeva prehrambeni sadržaj svježih i zamrznutih proizvoda je toliko sličan da neće napraviti značajnu razliku za zdravlje, jer je važnija količina unosa nego forma.

Ajla Hurko