Ako zaista uživate u zalogaju čokolade ili se nasmiješite kad vam ponude pomfrit, očito spadate u ljude koje hrana može usrećiti bar na trenutak. Ali moć mozga da na duži rok popravi raspoloženje može se postići samo ako dosljedno upotrebljavate hranjive namirnice.

Istraživači pažljivije proučavaju kako hrana može utjecati na raspoloženje i buduće kognitivne funkcije i ustanovili su da ono što jedete zaista može djelovati na mozak i zdravlje uopće.

Tako postoji mnogo dokaza da mediteranska ishrana može smanjiti rizik od srčanih bolesti, kancera i dijabetesa. To su dobre vijesti! Ta se ista dijeta povezuje sa poboljšanim raspoloženjem i smanjenim rizikom od depresije i slabljenja kognitivnih sposobnosti.

Na osnovu mediteranskog načina prehrane kreirana je MIND – kombinacija mediteranske i poznate DASH dijete koja je svojevrsna intervencija za odlaganje neurodegenerativnih promjena.

MIND dijeta zdrava je za mozak, zasnovana je na gotovo istoj hrani kao i kod mediteranskog načina prehrane, ali je dodatno naglašeno konzumiranje bobica, lisnatog povrća i orašastih plodova.

Istraživači su otkrili da ljudi koji se hrane prema MIND dijeti imaju bolje kognitivne sposobnosti i to toliko da su kao sedam i po godina mlađi od ljudi koji ne prate tu dijetu.

Takođe su otkrili da je kod ljudi koji se hrane u skladu sa MIND dijetom rizik od Alzheimerove bolesti smanjen za čak 53 posto. Da, hranom se to može postići.

Istraživanja pokazuju da najsnažniji uticaj na zdravlje mozga pruža kumulativan i sinergički učinak svih namirnica, a ne jedna namirnica. Drugim riječima: nema određene superhrane koja će vas učiniti sretnim ili poboljšati kognicitivne sposobnosti.

Umjesto toga, težite zdravoj dijeti sa raznovrsnim, hranjivim namirnicama. Evo nekih sastojaka zdravih za mozak koje treba imati na tanjuru i zašto bi ih trebalo unositi:

Losos: Ljudi koji konzumiraju ribu bogatu omega-3 masnim kiselinama obično imaju manji rizik od depresije i pozitivniji stav koji se definira time koliko doživljavate pozitivno raspoloženje i osjećate radost.

Dodatna korist - losos sadrži i vitamin B-12, koji pomaže u stvaranju moždanih hemikalija koje utiču na raspoloženje. Nizak nivo vitamina B-12 je povezan s depresijom.

Špinat, blitva i drugo tamno lisnato povrće sadrži magnezij koji može pozitivno utjecati na nivo serotonina i tako poboljšati raspoloženje. Istraživanja u SAD pokazala su da oko polovini svih Amerikanaca nedostaje magnezij, a taj manjak je povezan sa povećanim rizikom od depresije i anksioznosti.

Osim lisnatog povrća, svojim obrocima dodajte magnezijem bogate sjemenke bundeve, brazilski orah, slanutak i mahunarke.

Borovnice i ribizle sadrže veoma važne fitonutrijente koji poboljšavaju sposobnost pamćenja i smanjuju efekte hroničnih degenerativnih procesa poput Alzheimerove bolesti ili demencije. Borovnica je voće bogato snažnim antioksidansima. Istraživanjima je potvrđeno da osobe koje konzumiraju borovnice popravljaju kako mentalnu stranu, tako i motoričke sposobnosti pa se mogu porediti sa osobama mlađim od sebe.

Dovoljno je dnevno pojesti jednu šolju borovnica ili ribizli, nebitno da li su zamrznute kad u njihovom ukusu možete uživati i u zimu, kao i kad su svježe. 

Što se probiotika tiče, bez obzira iz kojeg su izvora, nisu korisni samo za zdravlje organa za varenje. Ljudi koji uzimaju probiotike primjećuju poboljšanja u smanjenim nivoima stresa i imaju pozitivniji mentalni stav u odnosu na ljude koji ne uzimaju probiotike.

Ostrige, delikates morskih plodova sadrži visok nivo cinka, minerala koji tijelo ne skladišti i koji se mora konzumirati svakodnevno. Nedostatak cinka povezuje se sa depresijom.

Ostali dobri izvori cinka su rakovi, govedina, mahunarke, slanutak i indijski orah.

Nar ili šipak i citrusno voće slasne su vitaminske bombe za užitak i jelu, ali su i bombe za mozak, u pozitivnom smislu. Zna se koliko je nar bogat antioksidansima, koji štete mozak od pogubnih slobodnih radikala.

Najvjerovatnije nijedne druge ćelije nisu toliko osjetljive na djelovanje slobodnih radikala kao neuroni u mozgu. Zato jedite nar, ali i citruse, što šarenije, to bolje. 

Rezultati sistematskih istraživanja ukazuju na to da kakao može odagnati loše raspoloženje i zaštititi od depresije. Ispijanje toplog kakaa bogatog antioksidansima pojačava osjećaj zadovoljstva i dovodi ljude u dobro raspoloženje.

Međutim, budući da je previše šećera negativno povezano sa zdravljem mozga, konzumirajte crnu čokoladu i neka vam porcije budu kockica ili dvije dnevno.

Nedostatak nezasićenih masnih kiselina u prehrani dovodi do promjena neurona uključenih u procese mišljenja i pamćenja, što može dovesti do različitih neuroloških i psihičkih bolesti: Parkinsonove bolesti, demencije, epilepsije, multiple skleroze, nesanice, otežane koncentracije pri učenju i upamćivanju novih informacija, kao i do emocionalne preosjetljivosti, depresije i shizoafektivnih poremećaja.

Maslinovo ulje je namirnica koja već sadrži povoljan omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina, a ima i analgetsko svojstvo slično lijekovima koji se uzimaju protiv boli. Stoga je poželjno svakodnevno u hrani konzumirati 4 kašike maslinova ulja.

 
(FENA/Ajla Hurko)