Danas ne postoji bolest ili stanje koje na neki način nije povezano ili uzrokovano stresom, a sve više ljudi na stresne situacije reagira prejedanjem. Mnogim ljudima hrana predstavlja utjehu, barem kratkoročnu. Stoga nerijetko posežu za hranom kad imaju emocionalni problem, ponekad svjesno, a ponekad podsvjesno.
Stresan period
Iako je nedostatak nutrijenata vrlo rijetko uzrok stresa, sasvim je jasno da je pod stresnim okolnostima u organizmu pojačana stanična aktivnost, a samim time i potreba za nutrijentima koja može dovesti do prejedanja. Nutrijenti kojih tokom stresnog perioda tijelu nedostaje uključuju vitamine A, C i E, vitamine B grupe te minerale cink, selen, kalcij, magnezij i kalij.
Zbog povećane potrebe za energijom tokom stresnih perioda organizam može zahtijevati i veće količine ugljikohidrata, proteina i masnih kiselina te osobu pod stresom lako može odvesti do prejedanja. S druge strane, unos kofeina, nikotina i alkohola treba ograničiti.
Pravilni odabir
Prejedanje ima brojne posljedice na zdravlje, a velike količine hrane mogu uzrokovati nadutost. Prejedanje može dovesti i do poremećaja hormona u tijelu, posebno inzulina i hormona stresa kortizola, a to dovodi do neželjenog debljanja. Jedite nemasnu i ne jako začinjenu hranu te pokušajte raspodijeliti obroke u više manjih.
Sve nuspojave, ali i napadi prejedanja, mogu se spriječiti lako - pravilnim odabirom namirnica, malim obrocima i redovnim vježbanjem.
Neka vam na jelovniku budu namirnice bogate “dobrim”, složenim ugljikohidratima: tjestenina i peciva od integralnog brašna, zobena kaša, kukuruz, musli, smeđa riža, leća, slatki krompir... Ne dopustite da vam ponestane povrća kao što su kelj, brokula, špinat, šparoge, paprike i mrkve. Opskrbite se bjelančevinama iz piletine, puretine, tofua, seitana, graha, orašastih plodova, svježeg sira i maslaca od kikirikija.
Patite li od žgaravice nakon prejedanja, potrebno je uvesti što hitnije promjene. Za početak, kako biste se prestali prejedati i suzbili žgaravicu jedite nemasnu i ne jako začinjenu hranu te pokušajte raspodijeliti obroke u više manjih pa neće ni dolaziti do napada gladi koji će završiti prejedanjem.
Iako je odabir namirnica vjerovatno posljednja stvar o kojoj razmišljate kad ste pod stresom i imate napad gladi, ako posegnete za namirnicama bogatim “lošim” ugljikohidratima, to dovodi do umora i tjeskobe pa se stvara začarani krug.