Vodeći virusolog berlinske klinike Charite ubraja se među najbolje stručnjake u Njemačkoj i najutjecajnije savjetnike Vlade, zato je za mnoge tračak nade njegova nedavna izjava da je novi soj virusa omikron istovremeno "šansa" da se izađe iz kriznog modusa, piše Deutsche Welle.

- Svi će se prije ili kasnije inficirati. Tim putem nužno se ide, nema alternative - rekao je Drosten za list Tagesspiegel.

Dok skoro cijela Evropa bilježi rekordan broj zaraza, podaci iz klinika kažu da broj teško oboljelih ne skače jednakim tempom. Omikron je znatno zarazniji, ali, izgleda, i znatno blaži.
Je li to početak kraja pandemije? Hoće li koronavirus prijeći u takozvano endemsko stanje poput gripe, virusa koji se javlja tu i tamo, sezonski, ali više nema potencijal za masovno ubijanje?

Tako svakako misli i Hans Kluge, direktor za Evropu u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).

- Može se očekivati da Evropa ide prema završnoj fazi pandemije – kazao je Kluge.

U Velikoj Britaniji val omikrona popušta poslije masovnog zaražavanja oko Nove godine. Njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach očekuje da rekordan broj zaraza u ovoj zemlji bude dostignut sredinom februara, poslije čega slijedi pad.

Kluge kaže da će nakon tog vala "na nekoliko sedmica ili mjeseci" u društvu postojati jak imunitet protiv korone „ili zahvaljujući vakcinaciji ili jer su ljudi preboljeli zarazu, a tu je i pozitivan učinak proljeća i ljeta, kada je ionako manje zaraza.

- Dakle, možemo se pripremiti da ćemo imati jedno vrijeme mira prije nego što se COVID-19 vrati krajem godine – naveo je Kluge i dodao "da to što će se COVID-19 vratiti ne znači i povratak pandemije".

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, do marta bi oko 60 posto Evropljana moglo biti zaraženo omikronom.

Gernot Marx, predsjednik njemačkog Udruženja ljekara intenzivne medicine, kaže da su u bolnicama u toj zemlji na respiratorima trenutno većinom nevakcinisane osobe.

Upozorava se kako omikron varijantni soj kruži mahom među mladima koji su puno u pokretu, te da treba sačekati da se vide učinci među starijima od 60 godina i nevakcinisanim.

Stručnjaci kao moguće rizike vide pojavu sasvim novog soja koji bi davao ozbiljniju kliničku sliku nego omikron.

Ono što je nejasno još uvijek jeste kakve dugoročne posljedice po zdravlje ostavlja omikron.

- Još je prerano za procjenu omikrona. Ostaje veliki znak pitanja, i to je razlog što još ne možemo reći: hajmo dopustiti sve kao prije – kazala je virusologinja Sandra Ciesek sa Univerzitetske klinike u Frankfurtu.

Puno toga zavisi i o stepenu vakcinacije, ponavljaju stručnjaci.

Drosten kaže da virusu treba dozvoliti širenje tek kada najveći mogući broj ljudi bude stekao imunitet, inače bi "previše njih moglo umrijeti".

(Ajdin Balićevac)