Ovaj način jupotrebe Sunčeve energije dobija sve više na značaju i u Bosni i Hercegovini. Osim što ovaj oblik proizvodnje energije nema negativan uticaj na okoliš, instaliranje solarnih panela i fotonaponskih modela za investitore donosi ekonomske benefite.

Brojne su prednosti solarne energije, ali kao najznačajnija karakteristika je smanjenje troškova električne ili toplotne energije te pozitivan uticaj na životnu sredinu. Korištenje potencijala Sunca za proizvodnju toplotne i električne energije postaje sve popularnije u Bosni i Hercegovini. Ovo posebno važi za područje Hercegovine gdje broj sunačnih dana godišnje prelazi 240. Mnogi privredni subjekti, ali i domaćinstva prepoznali su potencijale sunčeve energije te se sve više na objektima mogu vidjeti instalirani solarni paneli i fotonaponski modeli.

O projektima solarnih elektrana razgovarali smo sa Goranom Valkom, izvršnim direktorom firme eSOLAR d.o.o.


Koji su benefiti kada kada govorimo o izgradnji solarnih elektrana?
Solarne elektrane su prije svega dobro ulaganje za domaćinstva koja mogu ostvariti značajne finansijske uštede i tako poboljšati kvalitetu života. Osim toga, one daju svoj mali, ali vrijedan doprinos globalnoj borbi protiv klimatskih promjena jer takva proizvodnja energije ne zagađuje okoliš ispuštanjem CO2, te ne doprinosi rastu globalne temperature. Isto tako, one smanjuju ovisnost o fosilnim gorivima i tako nas čine energetski neovisnim. U doba kada se cijeli svijet nalazi u začeću velike energetske tranzicije koju aktivno prate razna poskupljenja, kako svih neophodnih energenata i fosilnih goriva, pa tako i električne energije, gradnja solarne fotonaponske elektrane u Bosni i Hercegovini predstavlja jedini logičan izlaz i rješenje ovog problema. Akumuliranje vlastite električne energije predstavlja prvi korak ka stvaranju energetski efikasnog objekta, te na taj način smanjujete troškove plaćanja električne energije iz mreže, stvarate uštede i na taj način preusmjeravate novac u neke druge sfere života. Naravno, ne smijemo izostaviti činjenicu da svaka elektrana stvara smanjenje karbonskog otiska, jer Vam se pruža prilika da sistem grijanja objekta efikasno transferirate na struju, koju dobijate iz Vaše elektrane. Na taj način prestajete biti ovisni o peletu, drvetu, uglju i drugim energentima koji ostavljaju trag u našoj neposrednoj okolini. 

Koliko koštaju ove investicije, od čega cijene najviše zavise?
Cijena izgradnja solarne fotonaponske elektrane po principu ''ključ u ruke'' se u Bosni i Hercegovini kreće od 1.000 KM do 3.000 KM po kW. U zavisnosti o kojoj se snazi elektrane radi, najčešće se za potrebe vlastite potrošnje grade elektrane prosječne snage između 5 i 10kW. Takva mala solarna elektrana stane na gotovo svaki krov i u konačnici košta između 5.000 KM i 30.000 KM. Cijene najčešće zavise od namjene elektrane. Ako se gradi elektrana za vlastitu potrošnju, nju najčešće prati sistem skladištenja električne energije sa skupljim Litijumskim i nešto jeftinijim GEL baterijama. S druge strane imamo postrojenja za prodaju u mrežu od 23kW pa sve do velikih megavatnih projekata koje ne prati sistem za skladištenje energije, pa su cijene po kW nešto niže u odnosu na vlastitu potrošnju. Također, važno je istaći da na cijenu utiče i to da li se elektrana gradi na krovnoj površini koja je pristupačnija i jednostavnija za gradnju u odnosu na elektranu koja se gradi na tlu i takva investicija često bude skuplja i do 20% jer takvu elektranu prati nivelacija tla, betoniranje i ankerovanje podkonstrukcije elektrane, kao i zaštitna ograda koja služi da zaštiti postrojenje, kako od raznih životinja, pa tako i od vandalizma, krađe i drugih oblika ljudskog djelovanja. I na kraju, cijena opet zavisi od odabira opreme i njene efikasnosti i snage, kao i dužine garancije. Oscilacije u cijenama su moguće i u kontekstu odabira projektanske kompanije koja može, ili biti skuplja, ili biti u rangu gore navedenih cijena.

Kolike su cijene za jedno prosječno domaćinstvo i za koliko se mogu isplatiti izgradnje kućnih solarnih elektrana?
Kada je riječ o domaćinstvima u Bosni i Hercegovini, prosječna potrošnja u kilovat-satima na mjesečnoj razini se kreće od 300 kWh do 1.000 kWh, i to se prije svega odnosi na stambene objekte kao što su kuće i vikendice, te za njihove potrebe je neophodno projektovati solarnu fotonaponsku elektranu snage od 5 do 15kW. Raspon cijena za takve projekte se kreće od 5.000 KM do 25.000 KM, u zavisnosti od potreba klijenta. Kada govorimo o isplativosti elektrane, ona se najčešće kreće u rasponu od 3 do 6 godina. Zato je elektrana vrlo isplativa investicija, jer traži najmanja ulaganja i daje najveću uštedu. Bosna i Hercegovina ima obilje sunčanih sati, više nego mnoge druge europske zemlje.

Koliko su ovakvi projekti bitni u očuvanju okoline?
Za razliku od gradnje termo i hidroelektrana koje stvaraju nesagledive posljedice po čovjekovu okolinu i prirodu, u oblasti obnovljivih izvora energije, najviše mjesto na ljestvici održivih, sigurnih i ekološki efikasnih projekata zauzima upravo solarna elektrana. Energija koja se skuplja iz sunca ne ispušta CO2 kao što to čini postupak proizvodnje energije iz fosilnih goriva – ugljena, plina ili nafte. Važnost se također ogleda i u tome što izgradnja solarnih elektrana polako ali sigurno podstiče kupovinu električnih vozila, te na taj način olakšava energetsku tranziciju kojoj teži i naša država.

Da li možemo tvrditi da se u BiH ljudi sve više opredjeljuju za opcije da sami prave svoje energetski neovisne objekte?
Interes koji vlada za izgradnjom solarnih elektrana u BiH, iz godine u godinu raste, kako rastu i cijene energenata i životnih namirnica. Dok većina angažira stručnjake iz oblasti solarne energije, određeni broj domaćinstava samostalno pokušava na svoj veoma dovitljiv način da instalira elektranu sa nekoliko modula, uz povezivanje na akumulatore ili slične baterije. To su najčešće domaćinstva u ruralnim ili planinskim područjima, gdje postoji slabo razvijena elektroenergetska infrastruktura. Naravno, iz sigurnosnih i tehničkih razloga, struka se ne slaže sa ovim načinom gradnje, iz razloga jer sistem solarne elektrane treba isključivo projektovati da bude siguran, efikasan, održiv, te da bude izveden po međunarodnim standardima. Bilo kakva vrsta eksperimentiranja sa električnom energijom, nije preporučljiva licima koja za to nisu certificirana i educirana. Najbolje je takve projekte prepustiti iskusnim profesionalcima, što je zaista i naša preporuka.


Novinar: Admir Oručević