Jutrošnje cijene goriva na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini pokazuju da se bližimo cijeni od četiri KM po litru.

Za pun rezervoar goriva građani BiH trenutno moraju izdvojiti 210 KM, što je za oko 70 KM više u odnosu na početak ove godine.

Za nepunih šest mjeseci, cijene dizela i benzina na benzinskim pumpama u BiH drastično su povećane. Litar dizela u prvoj sedmici januara koštao je 2,29 KM, a danas cijena litre dizela se kreće od 3,41 do 3,76 po litru.

Koliko je realan scenarij da cijena goriva dosegne 10 KM, pa i pređe tu cijenu, pitali smo stručnjaka za energetiku Almira Bečarevića.

"Ne očekujem da bi cijena mogla doseći taj nivo. Zanimljivo je ono što se desilo u zadnjih par dana, a to je oslobađanje odnosno početak snabdijevanja prema Italiji venecuelanskom naftom. Dakle, onima koji su bili pod sankcijama uz odobrenje SAD je data dozvola da mogu izvoziti određene količine nafte na svjetsko tržište i ta supstitucija bi bila vezana za ono što nedostaje ruske nafte. Cijena barela je u zadnjih par dana pala skoro za 10 dolara, a mi imamo opet primjer i u Hrvatskoj i u Sloveniji i u Srbiji i u BiH da cijene rastu, što znači da nije samo cijena barela to što određuje cijenu, nego je određuju i neki drugi troškovi", kazao je Bečarević.

Naš sagovornik ističe da je on prognozirao maksimum od četiri KM uz cijene barela od 130-140 dolara. 

"Jutros je započeta trgovina sa nekih 112-113 dolara po barelu, što vidimo da u odnosu na 123 dolara početkom prošle sedmice se desio određeni pad, ali kažem, taj pad nije praćen ovim padom na benzinskim pumpama, nego upravo suprotno, porastom, al ne samo kod nas, već u čitavom okruženju, što znači da svi dijelimo istu sudbinu. To je ono što sam govorio prije mjesec, dva dana kada je najavljeno da bi se mogle desiti sankcije koje se odnose na zabranu uvoza ruske nafte da naša regija će faktički dijeliti tu jednu sudbinu jer tu su tri rafinerije. Mi smo bili oslonjeni na Pančevo sa preko 40 posto, tako da, očekivati je sad šta će se desiti upravo sa ovim segmentom snabdijevanja derivatima iz Pančeva, jer čini mi se da negdje od novembra Srbija neće više moći dobivati rusku naftu, odnosno neće je moći prerađivati u Pančevu. Dakle, morat će se odrediti prema nekoj drugoj nafti, samim tim, logično je da bi tu porasli troškovi i kažem, sad jednim dijelom utiču drugi troškovi na formiranje cijene nafte i stalno zaboravljamo kurs dolara koji je u zadnjih 20-tak dana isto tako dosta skočio. Kao što rekoh, ja ne očekujem i neka moja prognoza je bila da bi to trebalo da završi do neke četiri KM, vidjet ćemo dalje u narednom periodu, ali ako pređe četiri KM, onda se postavlja pitanje ko će to plaćati, onda cijena može biti i npr. šest i devet KM. Kada bi se to desilo, to bi bio svjetski poremećaj, to kad bi bilo, vi znate da nafta utiče na svaki proizvod, to bi bila dramatika. Ja kažem, i ovo do četiri KM je za naše tržište puno, 15 kuna je veliko i za hrvatsko tržište, prema tome, ako bude toliki skok, ja ne znam ko će to moći platiti", zaključio je Bečarević.

(A. Balićevac)