Stoltenberg je poručio da je NATO zabrinut zbog secesionističke podjele i retorike, a dotakao se i ruskog utjecaja.

"Svi lideri moraju raditi na jedinstvu i napretku", kazao je on nakon sastanka sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana prof. dr sci. Zijad Bećirović u razgovoru za Source kaže da posjeta Stolteberga ima važnu simboliku. 

"A ta je da Bosna i Hercegovina pripada euroatlantskoj zajednici iako nije formalno članica NATO-a, prisutnost NATO-a je mnogim veća nego u pojedinim državama članicama Alijanse. Tu imamo prljavu igru Milorada Dodika, iako je on NATO i američki produkt, ali i Dragana Čovića (HDZ), koji sabotira zajedno sa Republikom Hrvatskom ulazak BiH u NATO. To je bilo vidljivo i na novinarskoj konferenciji predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, koja uopšte nije izričito izgovorila nijednu riječ o punopravnom članstvu BiH u NATO iako zato postoji zakonska osnova, jer su doneseni zakoni koji o tome govore", govori nam Bećirović.

Po samom dolasku u Sarajevo, generalni sekretar NATO-a je prvo održao sastanak sa članovima Predsjedništva BiH.

Članica Predsjedništva Željka Cvijanović je kazala da je jedna od tema razgovora bila i potencijalni unutrašnji sukob u našoj zemlji.

Upitan da prokomentariše njenu izjavu, Bećirović kaže da se u Bosni i Hercegovini odvijao (međunarodni) oružani sukob, te "tamo gdje se rat jednom desio, a to se u nedavnoj prošlosti desilo u Bosni i Hercegovini i veća je vjerovatnoća da se može ponovno desiti". 

"Mi smo kao međunarodni institut upozoravali na dvije neuralgične tačke u BiH, a to je područje Brčko Distrikta BiH i (Istočno) Sarajevo. Tamo je potrebno preventivno razmjestiti američke trupe. Nažalost na području Brčko Distrikta BiH još uvijek to nije urađeno, jeste napravljen jedan polukorak, a to je raspoređivanja međunarodnih vojnih snaga EUFOR-a na granici sa Distriktom, a to su opštine Orašje i Bijeljina. A što se tiče Sarajeva jedinice EUFOR-a nalaze se u Butmiru. Željka Cvijanović je sastavni dio destabilizirajućih snaga i vjerovatno zna šta su njihove buduće namjere", navodi naš sagovornik.

Nedavno je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao da imaju informacije da bi Rusija mogla stvoriti krizu u jednoj zemlji na Balkanu.

"Vjerujte mi, dobijamo informacije. Rusija ima dugotrajan plan. Bliski istok, bit će i Balkan, ako svjetske sile ne urade ništa sada, doći će do nove eksplozije", tvrdi Zelenski.

Direktor IFIMES-a o ovoj izjavi kaže da su Ukrajina i Rusija u ratu, te da treba sa rezervom uzimati izjave zvaničnika iz Kijeva i Moskve. 

"Konflikt se  želi izvesti, prvenstveno Rusija, da bi rasteretila pozornost prema ukrajinskom ratištu i zbog toga je sukob između Hamas i Izraela 'dobro došao' Rusiji iz navedenih razloga. Na drugoj strani Ukrajina želi mobilizirati međunarodni faktor i osigurati što više vojne pomoći i saveznika u ratu sa Ukrajinom posebno što sve ne ide po planu. U pozadini se traži mirovno rješenje za Ukrajinu, koje prema prvim naznakama nije onakvo kakvo bi zvanični Kijev želio i to stvara dodatnu nervozu u Kijevu. Kijev želi preusmjeriti pažnju i sa već evidentnog problema unutar ukrajinskog establishmenta", rekao je Bećirović.


Prof. dr sci. Zijad Bećirović

Na pitanje, koja bi hipotetički zemlja sa Balkana mogla biti ta gdje bi Rusija izazvala krizu - Kosovo ili Bosna i Hercegovina, naš sagovornik odgovara da su aktivirani dodatni međunarodni mehanizmi da do toga ne dođe ni u jednoj ni u drugoj državi.

"Međutim, mnogo je aktera uključeno na dešavanjima na i oko Kosova i Bosne i Hercegovine. Jednačina je sa mnogo faktora i nepoznatih i sa različitim pojedinačnim interesima. Treba još mnogo dodatnih  napora i opreza da se spriječi novi eventualni sukob, koji ovoga puta ne bi bio samo lokalni i širi regionalni sukob nego bi zahvatio veći dio Evrope i zbog toga se poduzimaju preventivne mjere", zaključio je u razgovoru za Source.ba portal Zijad Bećirović.

Novinar: Ajdin Balićevac