13.2.2024. 17:26
U BiH za tri godine 1.431 osoba počinilo samoubistvo: "Društvo nam je bolesno, a u bolesnom društvu je prirodno da imate i bolesnog pojedinca. Mi uvijek čekamo da se nešto desi pa da djelujemo"
Samoubistvo kao uzrok smrti je kada neko sam okonča svoj život. To je tragičan odgovor na teške situacije i osjećaje, a možda je najtragičnije što se moglo spriječiti. Imati samoubilačke misli ne znači da neko ima mentalnu bolest, ali postoji veza između mentalnog zdravlja i suicidalnih misli. Suicidalne misli i osjećaji mogu biti složeni, zastrašujući, zbunjujući i usamljeni. Ne postoji samo jedan jedini razlog zašto ljudi okončaju svoj život samoubistvom. Društveni, psihološki i kulturni faktori mogu doprinijeti da osoba bude u većem riziku od samoubistva.

Na osnovu podataka, prikupljenih kroz analizu statističkih biltena Federalnog zavoda za statistiku i Zavoda za statistiku Republike Srpske, službenih podataka Policije Brčko distrikta BiH i medija, ustanovljeno je da je u BiH u periodu od 2020. do 2023. godine 1431 osoba počinilo samoubistvo, saopćeno je danas iz Centra za sigurnosne studije.

O ovoj temi smo razgovarali sa psihologom, prof. dr. Dženanom Skelićem, on nam govori kako ljudi u BiH ne vide nikakvu svjetlu budućnost i zbog toga posežu za suicidom.

"Podaci su sigurno još šokantniji kada bismo uzeli u obzir koliki je to procenat u odnosu na stvarni broj ljudi koji žive u BiH. Mi stalno operišemo sa brojem ljudi koji se vode kao građani BiH, a veliki broj uopšte nije više sa stalnom adresom boravka u BiH. Kad bismo taj procenat stavili u taj kontekst, to bi bile ozbiljne cifre. U prijeratnom periodu BiH je u bivšoj Jugoslaviji spadala u red zemalja sa niskim procentom suicida, a sama Jugoslavija je generalno spadala u zemlje sa relativno niskim procentom suicida. Zašto je u BiH u ovom poslijeratnom periodu porastao procenat ljudi koji posežu za suicidom? Vjerovatno zbog toga što imamo ozbiljan problem sa nekom projekcijom budućnosti. Ljudi ne vide nikakvu svjetlu budućnost. Generalno sve češće nailazimo da osobe koje su izvršile suicid su one osobe u kasnoj životnoj dobi, u penziji ili osobe koje su iznenada ostale bez partnera. Ti se ljudi nađu u situaciji općeg beznađa gdje ne vide nikakvu perspektivu. Kontekst življenja kod nas je inače depresivan, generalno nedostaje nada i smisao. Veliki je problem kada vi nemate jasnog životnog smisla, to je već dovoljno ozbiljan problem, ali kada već nedostaje i nada i mogućnost pozitivne projekcije, onda je to veoma opterećujuće za pojedinca i za očekivati je da on postane depresivan i da se pojave te suicidalne misli", kaže Skelić.

Skelić navodi da suicidalne misli nisu toliko strane koliko mi mislimo i da svaka osoba često pomisli o okončanju života.

"U BiH se u posljednjih 30 godina u kontinuitetu pričaju priče sa negativnim kontekstom. Sve se svodi na to kako nam je sve besmisleno, kako nema nade, kako neće ništa biti bolje, svi su pokvareni, svi su protiv nas... U suštini, kada u kontinuitetu imate takav negativno obojeni narativ, kada imate takav opći kontekst, dodatno to podupru vijesti iz svijeta. Onda vidite da je opći dojam negativan i mračan. Ono što je vrlo važno naglasiti je da sama suicidalna misao nije toliko strana koliko mi mislimo. Ljudi relativno često u životu pomisle o okončanju života, međutim, oni ne razrađuju taj svršetak. Ako osoba počne da razrađuje taj svršetak i počne da ga planira, to je već onda vrlo opasno i uglavnom vodi ka pokušaju suicida. Nažalost, istraživanja pokazuju da kada osoba jednom pokuša suicid, uglavnom će ga pokušati više puta, najčešće dok na kraju ne uspije", govori Skelić.

Pitali smo ga šta može uraditi lokalna zajednica, profesionalci, psiholozi i društvo u cjelini da se preveniraju slučajevi suicida, a Skelić kaže kako je potrebno da vratimo prave vrijednosti i njima damo njihovo mjesto u društvu koje zaslužuju.

"Mi imamo službe koje bi se trebale time baviti, to je Centar za mentalno zdravlje i to je ozbiljan sistem. Ali on sam po sebi ne može puno uraditi ukoliko nije ozbiljno prisutan na terenu, odnosno ako ne radi unutar zajednice. Centar za mentalno zdravlje podrazumijeva rad u zajednici, a ne čekanje da vam dođe pacijent u ordinaciju. Mi u okviru Centra za mentalno zdravlje nemamo te terenske službe koje idu u zajednicu i razgovaraju sa ljudima. Održavaju se neka predavanja, seminari i dijele letci, ali nije to to. Mi bismo trebali da smo prisutni u zajednici, da komuniciramo sa ljudima na terenu, da saznajemo koji su problemi, da li postoje neke osobe koje su marginalizirane i ugrožene itd. Da idemo proaktivno prema tom problemu prije nego se problem desi. Mi uvijek čekamo da se nešto desi pa tek onda da idemo na teren. Drugi način je da mijenjamo društveni kontekst. Moramo vratiti vrijednosni ustroj kakav smo nekada imali i da pravim vrijednostima damo njihovo mjesto. Vrijednosti oblikuju svijest društva, a preko njih se oblikuje svijest pojedinca. Ako stvorite optimističan ambijent, onda imate i puno zdravije društvo i puno zdravijeg pojedinca. Mi moramo da mijenjamo poruke koje šaljemo, ali to je vrlo teško postići kada živimo u vremenu populizma. Političari koji bi trebali da šalju pozitivne poruke, šalju negativne poruke, koje stvaraju temeljni koncept generalne nesigurnosti. I onda nije za očekivati da imamo zdravog pojedinca, jer nam je društvo bolesno, a u bolesnom društvu je prirodno da imate i bolesnog pojedinca", zaključio je Skelić u razgovoru za Source.ba.

Razgovarao: Aldin Barimac

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

SOURCE PRIČE
Source.ba-sva prava pridržana