22.4.2022. 10:30
Borkinje Armije RBiH kao simbol hrabrosti, požrtvovanja i slobode
„Ravnopravne muškarcima“, „Uzorna majka i ratnik“, „Ženska podrška braniocima“, samo su neki od naslova novinskih članaka iz perioda 1992-1995. godine koji oslikavaju snažnu i značajnu ulogu žena u novijoj historiji Bosne i Hercegovine. O tome svjedoči i podatak da je čak 5.360 borkinja bilo u redovima Armije Republike Bosne i Hercegovine (Armije RBiH).

U organizaciji Arhiva Federacije BiH, te u saradnji sa Udruženjem „Žene borci 92-95“, JU Arhiv USK-a i JU Muzej Tešanj, u Sarajevu u izložbenom salonu gradske Vijećnice ranije je, povodom obilježavanja 30 godina od formiranja Armije RBiH, otvorena izložba “Žene borci Armije Republike Bosne i Hercegovine” i bit će dostupna posjetiocima do 25. aprila.
 
Izložba broji 387 jedinica, od čega su 183 novinska članka i dokumenti iz fondova te 204 fotografije od 40 lica - pripadnica Armije RBiH. 

“Ova izložba ima posebnu vrijednost kada borkinje i heroine s puškama u rukama, koje su prisutni imali priliku pogledati na panoima, govore o značaju Armije RBiH i ulozi žene u odbrani svoje domovine”, kazao je ranije o samoj izložbi Hajrudin Ćuprija, v.d. direktor Arhiva FBiH.

Posjetivši izložbu, mi smo ovim putem izdvojili sadržaj nekih od najzanimljivijih novinskih članaka: 

„Od prvih dana agresije na Bosnu i Hercegovinu, veliki broj žena stao je rame uz rame sa muškarcima, u odbranu domovine. Tokom dosadašnjeg toka rata i bez obzira na teškoće i nedaće sa kojima se borci naše Armije susreću u borbama protiv superiornijeg naoružanog neprijatelja, žene – borci, pokazale su izuzetnu hrabrost i požrtvovanje u kritičnim fazama borbe...“ (Novine „Ljiljan, br. 74, 18. Februar 1995. godina) 

 „Ako niste upoznali Esmu: „Bježeći pred stihijom rata u susjednoj Republici zatekla se u našem gradu. Smijala se glasno ne skrivajući mladalačku razdraganost. Saživjela je s bihaćkom rajom, divila s eUni i sanjala rodnu Petrinju, porušeni dom i slike iz djetinjstva. Čim se rat prenio u naše krajeve krenula je s rajom po okolnim brdima, u odbranu grada da pomogne kada zatreba. U predahu između dvije smjene dok su umorne plave oči tonule u smiraj ruka je u čvrstom zagrljaju stiskala torbu sa znakom Crvenog krsta. Ako niste upoznali Esmu, možda je i ne upoznate jer čim prođe rat, kaže, želi se vratiti u svoju Petrinju, iako mnogo se vjeruje u snove...“ (Novine Ljiljani, glasilo Unsko-sanske operativne grupe Armije OS RBiH, Bihać, 13. Mart 1993. ) 

„Uzorna majka i ratnik: Jedna od mnogih žena – boraca koju možete stalno susresti na prvoj liniji je i Jasna Samardžić. Ona je sanitetlija, ali po potrebi i borac. Za 8. Mart, Jasna je bila na borbenom zadatku. Visoka, vitka, plavuša, naizgled jaka – srdačno nas dočeka. Lično Jasnu znam samo površno, ali otima se dojam kao da se oduvijek poznajemo. Jadna je samohrana majka djevojčice od trinaest godina. Dok priča o sebi i svojoj kćerkici, kao da ne primjećuje gelere iznenadnih granata što padaju oko nas. Sva ta surovost i grubost gube se i kao da klecaju pred nježnošću sa kojom brižna majka i borac sa prve linije priča svojoj djevojčici....“ (Novine Ljiljani, glasilo Unsko-sanske operativne grupe Armije OS RBiH, Bihać, 18. Mart 1994) 

Osim novinskih članaka o neustrašivoj bosanskoj ženi, govori i to da su njih čak 13 borkinja iz redova Armije RBiH, dobitnice ratnog priznanja značke “Zlatni ljiljan”, od čega ih je devet posthumno. 

„Zlatnim ljiljanom“ odlikovane su Fadila Bajrić, Zlata Gazibara, Dževada Tataragić i Aida Zuko, dok su posthumno ovim priznanjem odlikovane Emira Bašić, Mevlida Elčić, Kornelija Jurić, Atifa Karalić, Razija Merić, Indira Pjanić i Nevzeta Sefer. Fadila Odžaković Žuta i Edina Čamdžić, osim "Zlatnim ljiljanom", posthumno su odlikovane i "Ordenom zlatnog grba" s mačevima, odnosno "Medaljom za hrabrost". 


NOVINARKA: Aldina Rovčanin 

 
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

SOURCE PRIČE
Source.ba-sva prava pridržana