Uz prisustvo specijalne policije, porodice žrtava, predstavnici političkog života i boračke organizacije Republike Srpske položili su cvijeće i pomolili se za stradale. Prvobitno je u Istočnom Novom Sarajevu, u Crkvi Svetog velikomučenika služen parastos stradalima.

Prije 32 godine, 3.maja 1992. godine trebala je biti izvršena razmjena vojnika JNA iz Kasarne Bistrik, a u zamjenu za predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića. Izetbegović je dan ranije JNA zarobila na aerodromu. Ubrzo nakon polaska, kolona su presjekli i zaustavili u Dobrovoljačkoj ulici.

Još uvijek su različite informacije kada je riječ o tačnom broju ubijenih. No, prema podacima Tužilaštva BiH, poginulo je osam, dok su ranjene 24 osobe.

Okupljeni su istakli da pravosudni procesi teku u nedogled.

“Zato što ne gajimo nadu da će pravosudne institucije obaviti posao onako kako bi trebalo, Republički centar će ove godine promoivisati publikaciju koja se odnosi na cjelokupne događaje koji se dešavali nad pripadnicima JNA u aprilu i maju 1992. godine u Sarajevu”, rekao je Viktor Nuždić, direktor Republičkog centra za istraživanje zločina RS.

Branimir Kojić predsjednik Organizacije porodica zarolbjenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenica kazao je kako za stradanje pripadnike JNA niko nije odgovarao te je poručio da će dolaziti dok budu živi.

“Ja živim i radim s Bošnjacima, oni su bezbjedni nikada im nije falila dlaka s glave i nikada im neće. Ono što nosimo kao strašan utisak je činjenica da je ovoliki broj policije u Sarajevu što govori da nismo bezbjedni”, rekao je Kojić.

Vukota Govedarica naveo je kako su došli da ne zaborave taj događaj i “s razumom da je bolje stotinu godina pregovarati nego jednu godinu ratovati”.

“U ratu se zla dešavaju. Ono što ostaje posebna vrsta žali za porodice i sve razumne ljude, bez obzira kojoj vjeri i nacionalnosti pripadaju, jeste da za ovaj zločin nikada niko nije odgovarao. Da li se još uvijek nadati – da”, rekao je Govedarica.

Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Sarajeva poručio je kako  je “žrtva žrtva” i da “ne smije bošnjački grob biti vredniji od srpskog i obratno”. Izrazio je nadu da će se sva mjesta stradanja svih naroda biti adekvanto obilježena.

Haški sud ranije je ustanovio da je kolona JNA u Dobrovoljačkoj bila legitimna vojna meta.

(Erna H.)