Iz Udruženja navode da zahvaljujući vrijednim aktivistima, bosanski jezik se uči širom svijeta, gdje god postoji organizirana skupina bošnjačke i bosanskohercegovačke dijaspore.

- Bosanske dopunske škole kao pokretači ovih aktivnosti postoje od Velike Britanije do Australije, a koliko je našoj dijaspori stalo do očuvanja bosanskog jezika govori i činjenica da se devedesetih godina prošlog stoljeća bosanski jezik učio i na dalekom Islandu, u kojem boravi svega nekoliko stotina naših sugrađana. Danas je bosanski jezik u mnogim evropskim državama priznat kao strani jezik, a čemu su zaslužni naši mnogobrojni aktivisti iz dijaspore koji su uprkos svim svojim obavezama u zemljama kojim žive ostali vezani za svoj maternji - bosanski jezik, navodi se u saopćenju.

Iz Udruženja za razvoj saradnje domovine i dijaspore ističu da je činjenica da u pojedinim zemljama gdje je bh. dijaspora organizirana kroz različite klubove, udruženja ili džemate opada interes za bosanskim jezikom, što je alarm da se aktivnosti u kontekstu privlačenja mladih građana koji imaju bh. porijeklo moraju dodatno poboljšati.

- Državne institucije Bosne i Hercegovine imaju dužnost da budu na raspolaganju svojim državljanima u dijaspori kada je riječ o osmišljavanju strategija i njihovom provođenju, a sa krajnjim ciljem povećanja interesa za očuvanjem bosanskog jezika. Naravno, ključnu ulogu u ovom procesu imaju roditelji, koji svoju djecu moraju ohrabriti i stimulirati da budu opredjeljeni za učenje bosanskog jezika, jer bez jezika nema ni identiteta - poručuju iz Udruženja.

Udruženje za razvoj saradnje domovine i dijaspore, kroz dosadašnje projekte, ali i buduće, nastoji u fokus staviti bosanski jezik kao glavnu poveznicu naših sugrađana u domovini i dijaspori.
Iz Udruženja za razvoj saradnje domovine i dijaspore pozivaju sve relevantne institucije, nevladine organizacije i aktivne pojedince da sve raspoložive resurse stave na raspolaganje, a sve u cilju očuvanja bosanskog jezika u svim državama u kojima bh. zajednica egzistira.