Zbornik radova rezultat je okruglog stola istoimenog naziva koji je održan 2020. godine, na 25. godišnjicu od potpisivanja Dejtona kojim je okončana agresija na BiH.

Okrugli stol je imao dvije sesije tako da je i Zbornik podijeljen u dvije cjeline: Analogija vrijednosti ZAVNOBIH-a i politike Alije Izetbegovića, i drugo, rezultati Dejtonskog sporazuma i problemi njegove implementacije i dogradnje, odnosno, elaborira odbranu državnosti BiH utemeljene na ZVNOBIH-u.

Baziran je na naučno-istraživačkim radovima kao i ličnim sjećanjima pojedinaca koji su bili dio historijskih procesa BiH.

Riječ je o dokumentarno-naučnom štivu koje tretira dva historijska procesa sa poveznicom očuvanja državnosti i antifašističke borbe za opstanak BiH.

Po mišljenju profesora Duranovića, najznačajnija dimenzija Zbornika, odnosno, okruglog stola, je promatranje perspektive “kakvu mi zapravo Bosnu i Hercegovinu želimo danas, kakva je danas u odnosu na ono kako je bila projektovana ZAVNOBIH-om, šta se mijenjalo”

- Druga značajna dimenzija je propitivanje odbrambenih poltiika BiH, na koji način se razvijaju bh. institucije i kako je došlo do tranfsormacije odbrambenog sistema – naveo je on.

Može se kazati, rekao je Duranović, da postoje procesi koji ukazuju na temeljna opredjeljenja bh. odbrambene politike.

- Opet, s druge strane, uvijek valja imati na umu činjenicu da je politička struktura BiH Dejtonskim sporazumom takva da se okolnosti mijenjaju, ministri se mjenjaju i politike se mijenjaju. To smo najbolje mogli vidjeti posljednjih godina kada se nastojalo propitati opredjeljenje BiH za euroatlantske integracije nastojanjem da se taj proces uspori ili ospori rezolucijama donesenim u skupštini jednog entiteta, nastojanjem da se izbori nova geopolitička pozicija – naveo je Duranović.

Sve to, dodao je, naravno Zbornik i referati napisani su prije velike promjene koja je počela ratom u Ukrajini.

- Vjerujem da bi današnja perspektiva, imajući u vidu tu činjenicu, nudila neke nove uvide u to kakve odbrambene politike BiH treba imati u budućnosti – kazao je Duranović, ali, dodaje, na to pitanje bi odgovor trebale dati osobe koje su na pozicijama gdje se kreiraju politike i usmjerenja za budućnost BiH.

Smatra da sigurnosnu politiku treba usmjeravati na način ne da se ulazak u NATO Savez promatra samo kroz svojnu komponentu, nego kroz sve drugo što to prati – po obimu ulaganja u nauku, infrastrukturu, komunikacije, savremene tehnologije, sve što je jednoj modernoj državi potrebo da bi u ambijentu u kojem živi bila sigurna.

Izdavač Zbornika radova “ZAVNOBiH i politika odbrane BiH u odnosu na rezultate Dejtonskog sporazuma” je JU Fond Memorijala KS, a javnosti je predstavljen u Bošnjačkom institutu – Fondacija Adila Zulfikarpašića.

(FENA/A. Balićevac)