Posljednji je u nizu srbijanski pjevač Dženan Lončarević, koji se razvodi od svoje supruge Samire Lončarević s kojom ima dva maloljetna sina. Njegova uskoro bivša supruga Samira za srbijanske medije je potvrdila da je Dženan podnio zahtjev za razvod, te da "na sve načine pokušava to da ubrza". Ona je između ostalog, medijima kazala "i kako je pjevač želi izbaciti iz kuće u Prijepolju gdje živi s njihovim maloljetnim djetetom".

Pjevač je ovo demantovao saopćenjem preko advokata. 

Naime, kako mediji navode, imovina pjevača Dženan Lončarevića je na ime njegove majke te samim tim, njegova uskoro bivša supruga Samira nema pravo na imovinu u Prijepolju gdje živi sa svojom djecom. 

Sa pravnikom, doc. dr. Esadom Hrvačićem smo razgovarali u kojim situacijama dolazi do ovakvog scenarija gdje supružnik ostane bez imovine, iako je u istu eventualno ulagao svoj novac. Naime, nije rijetkost da se u praksi dešavaju ovakve situacije. 

"Porodičnim zakonima je definisano da prilikom stupanja u bračnu zajednicu, bračni parovi imaju pravo da zaključe tzv. predbračni ugovor. To se obično dešava kada jedan partner u brak unosi veliku imovinu, a drugi partner ulazi sa manjom imovinom, ili se dešava kada jedan partner ima jedan ozbiljan posao kojim se bavio prije braka pa on očekuje da će steći veliku imovinu svojim radom. U tim predbračnim ugovorima se kaže "ova imovina koju sam unio u brak... je moja posebna imovina. Imovinu koji ćemo steći zajedno je zajednička imovina.". Tim predbračnim ugovorom se definiše status imovine kako bračne, tako i posebne.", ističe naš sagovornik. 

Koliko često je u praksi predbačni ugovor kod nas, pravnik ističe ne tako čestu pojavu kod nas ali da je na zapadu itekako normalna praksa. Objašnjava slučaj u praksi u kojem je imovina zapravo zajednička, odnosno bračna stečevina i koja su prava supružnika u pojedinačnim situacijama. 

"To je na zapadu veoma rašireno, to je sasvim normalno da nađete, međutim kada je u pitanju BiH tu imamo predrasude, veoma je mali broj predbračnih ugovora. Međutim, imamo slučaj kada dvoje supružnika stupe u brak, oni se nastane u kući njegovih roditelja. Kuća se vodi na njegovoj majci, naprimjer, supruga ne obraća pažnju na to i ona sa njim živi, oni tu kuću popravljaju, održavaju ali su čitavo vrijeme papiri na majci. Može da dođe do razvoda braka, u tom slučaju njihovo je samo ono što se vodi ili na njemu ili na njoj. U ovom slučaju, ta kuća ne može biti predmet bračne stečevine, odnosno parnice koja se vodi za bračnu stečevinu. Ona ne može njega tužiti za ulaganje koje je činio u majčinu kuću, međutim jedino što se može desiti jeste da tuži majku da je stekla pravo suvlasništva ili da se majka neosnovano obogatila kao vlasnik imovine koju je supruga stekla za vrijeme braka. To su specifične parnice. Ako u toku trajanja braka, imovina bila na mužu pa muž poklonio majci, zakon kaže da bilo koji pravni posao u toku trajanja bračne zajednice mora biti uz saglasnost supruge. U slučaju da supruga udijeli saglasnost da on pokloni ili proda nekretninu, tog momenta je sebe razvlastila da tu imovinu potražuje sutra da to bude dio bračne stečevine. ", objašnjava detaljno Hrvačić. 

Kako se ovakve situacije odnose na maloljetnu djecu u slučaju starateljstva majke, pravnik kaže da djeca ne utiču na raspodjelu bračne stečevine. 

"Kada je u pitanju bračna imovina, djeca nisu faktor u odlučivanju. Nema veze kome su djeca pripala u skrbništvo, to neće supružniku dati veća prava ukoliko djeca pripadaju jednom od supružnika u podjeli bračne stečevine. Recimo, ako su djeca pripala majci, otac je dužan da plaća alimentaciju. On bi sa alimentacijom pokrio svoju obavezu prema djeci. To je jedan segment, drugi segment je obaveza roditelja da izdržavaju djecu. Kada je u pitanju obezbjeđenje uslova življenja, onaj roditelj koji je uzeo djecu na starenje, on je dužan da obezbijedi krov nad glavom. ", pojašnjava. 

Pitanja pokretne imovine, naš sagovornik također objašnjava na jednom, u praksi, čestom primjeru. U bračnoj zajednici kada se digne kredit, primjer suprug digao kredit 100.000 KM, a za vrijeme braka 50.000 KM je vraćeno na ime kreditnog zaduženja. Supružnici su se u međuvremenu razveli, a mužu je ostalo na njegovo ime još 50.000 KM kredita. Ta razlika od 50.000 KM, polovica je teret drugog supružnika, u ovom slučaju žene, pojasnio je naš sagovornik. Žena je dužna mužu dati 25.000 KM jer će on od svojih sredstava nakon razvoda braka vratiti čitav kredit. Kreditna zaduženja su predmet bračne stečevine. 

Hrvačić navodi i drugi problem, tzv. pokretna imovina automobili. Supružnik ima pravo tražiti da bude vlasnik pola automobila, odnosno tražiti protuvrijednost od drugog supružnika na čijem imenu je automobil. Obično kada se pokreće brakorazvodna parnica, onaj na kome je imovina brzo rasprodaje imovinu samo da se riješe imovine koja je predmet bračne stečevine i njihovu podjelu, pojasnio je Hrvačić za naš portal. 

"Zato ja preporučujem da onog momenta kada donosite odluku da se razvedete, ne treba čekati kad se razvedete nego pokrenuti podjelu bračne stečevine prije brakorazvodne parnice. Dok traje brak imate pravo utvrđivati pravo na imovinu, ne čekati razvod braka, odmah napasti tužbom...", zaključuje naš sagovornik. 

(Erna Hadžić)