Ranije je proglašeno samo šest takvih vanrednih situacija: Covid-19 (2020), izbijanje ebole u Demokratskoj Republici Kongo (2019), virus zika (2016), poliomijelitis ili dječija paraliza (2014), epidemija ebole u Zapadnoj Africi (2014) i H1N1 virus ili svinjski grip koji je izazvao pandemiju (2009).

Ako bi se to desilo, bilo bi moguće aktivirati mehanizme međunarodne saradnje čiji je cilj da se ograniči dalje širenje bolesti, a to bi istovremeno bio signal i pojedinačnim zemljama da budu u pripravnosti, odnosno da ojačaju kapacitete svojih zdravstvenih službi, navodi britanska agencija.

WHO definiše vanrednu situaciju po javno zdravlje od međunarodnog značaja, kao "vanredni događaj za koji je utvrđeno da predstavlja rizik za javno zdravlje drugih država usljed međunarodnog širenja bolesti i da potencijalno zahtijeva koordinisan međunarodni odgovor".

Direktor SZO Tedros Adhan Ghebreyesus izjavio je ranije da je jasno da postoji neobična situacija, jer se virus sada ponaša drugačije i da se majmunske boginje pojavljuju u sve većem broju država, zbog čega je potreban koordinisan odgovor.

Ovo proglašenje u velikoj mjeri služi da skrene pažnju i ne otvara zvanično finansiranje ili nove mjere, iako može dati veću težinu savjetima SZO i akcijama koje preduzimaju zemlje.

Stručni komitet daje preporuku, ali konačnu odluku o proglašenju vanredne situacije po javno zdravlje od međunarodnog značaja, donosi generalni direktor Tedros Adhanom Ghebreyesus, navodi Reuters.

(A. Balićevac)