Rusija pod Vladimirom Putinom s ponosom se sjeća pobjede Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom 1945. godine. U pobjedi nad nacistima i njihovim saveznicima SSSR je podnio najveću žrtvu od svih evropskih naroda, izgubivši 27 miliona ljudi.

Od Putinovog dolaska na vlast ovome danu se u Rusiji pridaje posebna pažnja, a vojna parada na moskovskom Crvenom trgu je centralni dio proslave. Njegov prethodnik Boris Jeljcin u prvim godinama vladavine ovaj dan nije obilježavao grandioznom paradom, a onda veoma skromno pred kraj svog mandata. Za vrijeme SSSR-a velika vojna parada nije organizovana svake godine, već je vezivana za jubilarne godine, kao što su 1965., 1985. ili 1990. godina.

Dolaskom Putina na vlast parada je postala svojevrsna izložba ruske vojne tehnike, jer je u ešalonima često bilo ono najmodernije što Rusija može da proda i čime može da uplaši protivnike. Ali prošlogodišnja parada bila je naznaka nekog novog doba u Rusiji, državi koja postaje sve više izolovana, čak i u trenucima dok njena armija postiže određene uspjehe u Ukrajini. Agresija na susjednu državu mnoge je odvratila od pojavljivanja na mjestima gdje se nalazi Putin, posebno od parade koja je nekada imala goste iz čitavog svijeta.

Samo prijateljske države

„Ne, neprijateljske zemlje neće biti pozivane na paradu treću godinu zaredom. Ne pozivaju se od 2022., jer režimi u tim zemljama vode, hajde da to formulišemo kao neprijateljsku politiku, to je termin koji je uveden, ali u stvari oni vode agresivnu politiku prema našoj zemlji, formulišu je kao nanošenje strateškog poraza, a mi to formulišemo kao hibridni rat“, rekla je nekoliko dana pred ovogodišnju paradu glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova.

Koliko se pozvanih „prijatelja“ uljudno zahvalilo na pozivu i nije došlo, to javnosti nije poznato. Ali javnosti je poznata lista onih predsjednika koji su došli. Prema ruskoj agenciji TASS, prisustvovali su: predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, predsjednik Kazahstana Kasim-Jomart Tokajev, predsjednik Kirgistana Sadir Japarov, predsjednik Tadžikistana Emomali Rahmon, predsjednik Turkmenistana Serdar Berdimuhamedov, predsjednik Uzbekistana Shavkat Mirziyoyev, predsjednik Kube Miguel Diaz-Canel, predsjednik Laosa Thongloun Sisoulith i predsjednik Gvineje Bisao Umaro Sissoco Embalo.

Dakle, pored Lukašenka, kojeg Moskva tjera da Bjelorusiju priključi Rusiji, na paradi su se pojavili predsjednici centralnoazijskih država, koje su dale doprinos u slamanju nacista, i druge tri iz ostatka svijeta. To sigurno nije ono što raduje Moskvu i predsjednika sa međunarodne potjernice.

Kako ova parada gubi svoju izvornu ideju, sjećanja na one koji su porazili naciste, vjerovatno su je mnogo shvatili i kao događaj sa kojeg se ruskim rivalima šalju poruke, pa su iz tog razloga odbili da dođu. U prilog toj tezi ide drugi događaj iz Moskve. Naime, organizovana je izložba zarobljene vojne opreme u Ukrajini, a na svakom primjerku bila je zalijepljena zastava države porijekla. Tako je na izložbi bila pokazana oprema iz Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Australije...

Sjena nekih prošlih parada

Oni koji su pratili parade u Moskvi sjetit će se da su posebno impresivne bile one 2005. i 2015. godine. Jučerašnja im nije ličila, već je ličila na onu prošlogodišnju. Parada povodom 79. godišnjice od pobjede kao da je čekala neka druga vremena, možda neki jubilej da bi bila grandiozna kao u vremenu SSSR-a, ili okončanje rata u Ukrajini.

Kao i prošle godine trgom je prošao tenk T-34, simbol pobjede nad nacističkom Njemačkom, a iza njega oklopna vozila Tigr-M, VPK-Ural i Linza, raketni sistemi Iskander-M, lanseri raketa S-400 Trijumf i interkontinentalne balističke rakete Yars. Na kraju kolone bili su oklopni transporteri Bumerang. Trg je preletjelo petnaest aviona tipa SU-30SM, MiG-29 i SU-25.

Neki su na društvenim mrežama ironično primijetili da je to sve od opreme što Rusiji trenutno ne treba u ratu u Ukrajini, aludirajući na pojedine izvore koji tvrde da je Rusija u agresiji na susjednu državu izgubila oko 2.000 tenkova. Tenkovske jedinice bile su simbol moći ruske kopnene vojske.

Slavilo se i širom Rusije. Ruski mediji kažu da su parade održane, pored Moskve, u 27 gradova i ukupno 300 mjesta. Prema ruskom Ministarstvu odbrane, 90.000 vojnih lica i 60.000 iz sektora sigurnosti učestvovalo je u tim cermonijama, zajedno sa 2.500 komada opreme i 121 avionom.

Zapad kao neprijatelj

Parada je i ovaj put iskorištena da se Zapadu pošalju poruke. „Revanšizam, ruganje historiji i težnja da se opravdaju sadašnji sljedbenici nacizma dio su generalne politike zapadnih elita, podsticanja novih regionalnih sukoba, međuetničkih i međureligijskih sukoba i obuzdavanja suverenih, nezavisnih centara svjetskog razvoja“, rekao je Putin u obraćanju na Crvenom trgu.

Pored besmislenog povezivanja sadašnje Ukrajine, nacizma i Zapada, Putin se „narugao historiji“, odnosno istini. „U prvim godinama Velikog otadžbinskog rata SSSR se sam borio protiv nacizma dok je cijela Evropa radila za Hitlera“, rekao je Putin i iskrivio činjenice koje su svima poznate.

Naime, 23. augusta 1939. godine Njemačka i SSSR su potpisali „Pakt Ribbentrop-Molotov“, odnosno pakt o nenapadanju, Hitler 1. septembra napada Poljsku i de facto je dijeli sa Moskvom, a 3. septembra Berlinu rat objavljuju Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Tek 22. juna 1941. godine Njemačka napada SSSR. Iste godine u decembru Berlin je objavio rat Sjedinjenim Državama, čije će trupe na koncu doći do Njemačke, baš kao i sovjetske.

„Rusija će učiniti sve da spriječi globalnu konfrontaciju. Istovremeno, nećemo dozvoliti da nam bilo ko prijeti. Naše strateške snage su uvijek borbeno spremne“, rekao je Putin. „Rusija sada prolazi kroz težak, prekretnički period, sudbina domovine, njena budućnost zavisi od svakog od nas“, dodao je.

Da Rusija prolazi kroz „težak“ i „prekretnički period“ Putin je rekao i u utorak kada je položio zakletvu za svoj novi šestogodišnji predsjednički mandat. I tada, baš kao što tvrdi od početka agresije na Ukrajinu, Putin je za to okrivio Zapad, obećavši narodu pobjedu. Ono što nije rekao je kako je Rusija došla u takvu situaciju, koliko dugo će poteškoće trajati, kuda ta prekretnica vodi, koliku cijenu će platiti obični građani i kakva je krivica onih koji tu državu vode.

(NAP)