15.9.2021. 18:25
0
"Zamjeram mu što je premalo 'četnik'": Ko je Srbin iz Hrvatske koji je otkazao "poslušnost" Vučiću?
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je jučer sve Srbe da danas izvjese srpske zastave povodom novog praznika, Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.

Zvanični geslo ovog novog praznika je “Srpstvo je vaskrslo”, a sam praznik je koncipiran kao zajednički praznik Srbije i entiteta u BiH, Republike Srpske. No, Vučić je uputio poziv i svim Srbima u Crnoj Gori, Makedoniji, Kosovu te Hrvatskoj da proslave novi praznik. Odlukom Vlada Srbije i RS za datum novogpraznika je određen 15. septembar, dan kada je prije 103 godine u Prvom svjetskom ratu probijen Solunski front.

No, iz Hrvatske je dobio negativan odgovor. Naime, Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća iz Hrvatske, nije se složio sa Vučićem, te je predsjednika Srbije podsjetio da Srbi u Hrvatskoj prije svega moraju poštovati zakon države u kojoj žive.

“Svako manifestiranje povezanosti s matičnom zemljom i važnim datumima te manjine treba biti u skladu sa zakonima zemlje u kojoj se živi. Važno je da se otklone sve zablude. Hrvatska ima pravila o korištenju zastava drugih zemalja. To isto tako vrijedi i za Srbiju. Od velike važnosti je da svi razumijemo da je neophodno da Srbi u Hrvatskoj poštuju zakone, kao i Hrvati u Srbiji”, rekao je Pupovac.

Ko je Milorad Pupovac?

Rođen je 1956. godine u Ceranjima Donjim, selu između Benkovca i Biograda u kojemu je do rata živjelo oko pet stotina ljudi mahom srpske nacionalnosti. Iz kuće svojih roditelja, prvo u Zadar, a potom i u Zagreb, otišao je na školovanje još kao dijete. Mještani sela, u koje navrati rijetko, zato ga se više sjećaju iz perioda kada je postao političar nego kada je bio mladić. Još otkad su mu roditelji preminuli u selo i dolazi uglavnom samo da bi posjetio brata Vojislava koji se u porodičnu kuću pokojnih roditelja vratio 2009. godine. Otac Obrad bio mu je nešto kao narodni veterinarski tehničar, majka Manda domaćica.

"Milorad je prva četiri razreda osnovne škole išao ovdje u Ceranje, a do osmog razreda bio je u Benkovcu. Poslije je kratko vrijeme bio u Zadru, a potom je otišao na školovanje u Zagreb. Nas dva brata smo ostali ovdje, a sestra je otišla živjeti u Rijeku", kazao je za Večernji brat Miloradov Vojo. Kada je počeo rat, Vojislav Pupovac i drugi brat Mladen bili u vojsci takozvane SAO Krajine. Vojislav kaže kako je bio mobiliziran, a da je njegov brat Mladen radio kao tehničko lice u benkovačkom garnizonu.

"Nije istina, kao što neki pričaju, da je Mladen bio kod Kapetana Dragana, a i ja sam morao u vojsku jer, da nisam, možda bih stradao kao i neki drugi koje su pretukli arkanovci", rekao je Vojislav Pupovac koji je u vrijeme rata ipak jednom susreo brata Milorada Pupovca u Ceranjama. 
Kaže da su Milorada Pupovca iz UNPROFOR-a doveli u Ceranje, i to u trenutku kada mu je otac bio bolestan te da se tada i pojavila benkovačka milicija da provjeri zašto je Milorad došao. Neobično nalik i fizički i u izgovoru svom bratu Miloradu, Vojislav Pupovac rekao je kako njegov brat Milorad o politici porodici nikad ne govori, a ni u rijetkim posjetama rodnom selu. Mještani nerado govore o politici i ratu, samo zamjeraju Miloradu što nije pomogao da im dođe voda u selo koje je obnovljeno nakon rata. Mještani još kažu da su Hrvatima kuće minirali i tukli ih arkanovci, a zaključuju da su ratom prevareni. 

Dolazak u Zagreb

Kada je s 14 godina stigao u Zagreb, Pupovac se upisao u Tehničku školu “Ruđer Bošković”. Kako je sam kazao gostujući u emisiji Neformalno Nove TV, tu se školovao za majstora za specijalna stakla.

Radio kao vozač tramvaja da bi finansirao svoj studij

"Pamtim svjetlo, tu raskoš osvijetljenoga grada, posebno nebodera na koji smo se penjali i hot-dog", kazao je tada Pupovac koji je otkrio i kako je u srednjoj školi imao vrlo dobre ocjene, ali da je zato na Filozofskom fakultetu, gdje je studirao lingvistiku i filozofiju, bio odličan. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojemu i danas radi, na Odsjeku za lingvistiku je i diplomirao i doktorirao, dok je u Ljubljani završio magisterij. Zanimljiva crtica iz života mu je i da se za vrijeme studija finansirao radeći razne poslove, pa i vozeći tramvaj.

Inače, nakon studija Pupovac je jednu godinu predavao u političkoj školi u Kumrovcu, i to filozofiju, političke partije i političke pokrete, a nakon predavanja organizirao je i projekcije filmova pa je tako prikazao i neke tada zabranjene poput “Doviđenja u sljedećem ratu” Živojina Pavlovića ili “Priznanje” Costa-Gavrasa. 

Da je bio odličan student, potvrđuje i njegov tadašnji profesor Žarko Puhovski.

"Bio je prva generacija kojoj sam ja predavao i bio je jako dobar student. U tom pogledu nemam nijedan prigovor", kazao Puhovski koji se sjeća i kako je u to vrijeme uvijek bio nerazdvojan sa Zlatkom Kramarićem, s kojim je dijelio klupu, nekad jednim od vodećih hrvatskih liberala, bivšim gradonačelnikom Osijeka, a danas generalnim konzulom Hrvatske u Banjoj Luci.

Puhovski je vjerojatno i jedan od glavnih krivaca što je Pupovac uopće i otišao u politiku jer mu je krajem 80-ih godina na fakultetskom hodniku prišao, kazao da jedna grupa ljudi radi na reformi Ustava Jugoslavije te ga pitao bi li im se priključio. 

Otvoreno se suprostavljao ideji Slobodana Miloševića i ratu

Radilo se o Udruženju za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI) koju je tada pokretala grupa intelektualaca s Filozofskog fakulteta u Zagrebu poput Žarka Puhovskog, Predraga Matvejevića, Koče Popovića, s ciljem demokratske transformacije Jugoslavije. Čitava ideja, kaže Puhovski, bila je da se etničko, nacionalno pitanje smatra drugorazrednim političkim problemom, a prvo je pitanje bilo uspostava demokratije, da se dobiju slobodni izbori. I u tome je, kaže, Milorad Pupovac zaista bio veoma uključen te je dosta pisao i radio na tome. 

"Milorad kao lingvist, dakle netko tko na prvu loptu nije vezan za politiku, bio je vrlo aktivan, pokazao se posebno dobrim organizatorom. S nekakvim je smiješnim finansijskim sredstvima omogućio i da se krene s izdavanjem biltena UJDI-ja koji se zvao Republika. Izašlo je nešto manje od deset brojeva u Hrvatskoj", sjeća se Srđan Dvornik, sociolog, politolog i filozof te jedan od članova Udruženja. Međutim, od demokratizacije Jugoslavije na kraju nije bilo ništa. Štoviše, raspala se, a na Hrvatsku je izvršena velikosrpska agresija na čelu sa Slobodanom Miloševićem.
"Kada se nakon prvih slobodnih izbora pokazalo da od demokratskog konstituiranja vlasti u samoj Jugoslaviji neće biti ništa, mnogi su članovi organizacije smatrali da treba pokušati sudjelovati u višestranačkoj igri također s nekakvom političkom opcijom. I tada je nastala Liga socijalnih demokrata Hrvatske za koju je upravo Pupovac bio spiritus movens. Naravno, u onakvoj političkoj atmosferi i bez resursa to je ostala marginalna grupa. Kasnije je nešto ojačala jer se povezala s Reformistima Ante Markovića pa je nastala Socijaldemokratska unija kojoj je na čelu bio Branko Horvat, ali sve je to bilo u političkoj igri od rubnog značaja", kaže Dvornik. I dok Pupovcu upravo sudjelovanje u UJDI-ju desnica smatra krimenom, činjenica da se otvoreno suprotstavljao ratu i ideji Slobodana Miloševića često se prešućuje.

"Pupovac je bio dio grupe ljudi koja je u jesen 1990. došla u Knin i on je na jednom velikom skupu pred 700-800 ljudi pokušao objasniti pobunjenim Srbima da to što govore, što traže autonomiju, da je to idiotizam i da će stradati od Miloševića. Za razliku od nas ostalih koji smo bili s njim u Kninu, on je kao Srbin po nacionalnosti iz Ceranja Donjih došao u Knin da im kaže da će ih Milošević koštati glave. To je jedna velika i hrabra stvar koju je napravio", kaže Puhovski. 
I Dvornik upravo te Pupovčeve pohode po krajevima u kojima je došlo do pobune dijela srpskog građanstva i gdje se “kuhao sukob” ističe kao hrabre pokušaje da se kroz razgovor na tribinama nešto pokuša napraviti prije nego što do sukoba dođe. I tu je Pupovac, kaže, opet odradio ogroman dio posla. Zdušno je u tome sudjelovao, tražio kontakte, pripomogao da se održi 20-ak tribina koje su, kaže, imale i tihu podršku vrha države.

Političko djelovanje nakon rata

1995. godine napustio je Srpski demokratski forum i osnovao Samostalnu srpsku stranku. Prije tih izbora ulazi u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na listi novoosnovane stranke Akcija socijaldemokrata Hrvatske.

Iz ASH-a, prelazi u Samostalno demokratsku srpsku stranku i tamo obavlja dužnost potpredsjednika. S tom strankom ponovno ulazi u Hrvatski Sabor.

1997. godine osnovao je Srpsko narodno vijeće, a to je vijeće trebalo biti glavna i najvažnija udruga Srba u Hrvatskoj. U konačnici je postao i predsjednik tog vijeća. Punih je osam godina bio u koaliciji s HDZ-om s kojim se slagao više, nego s SDP-om tokom čije vladavine nije dobivao puno prostora u političkim previranjima.

2011. godine bio je u velikom sukobu s tadašnjim predsjednikom Ivom Josipovićem. Novinski list Novosti koji je u izdanju Srpskog narodnog vijeća, optužio je tadašnjeg predsjednika da je potpomogao svom prijatelju Marku Vojnoviću da se obogati jer je bez konkursa dobio posao uzimanja naknada za muzička autorska prava. Josipović je odgovorio Pupovcu da je “za Srbe učinio vrlo malo, a za sebe iznimno puno” i da nepošteno troši novac namijenjen manjinama u Hrvatskoj.

Početkom aprila 2019. godine Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) javnosti je predstavila svoju listu kandidata za izbore u Europski parlament u maju 2019. godine, a nositelj liste je Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a. Pupovac je istaknuo da dobiju li mandat u parlamentu, zalagat će se za bolje odnošenje prema manjinama (prema vjerskoj, etničkoj, rodnoj i bilo kojoj drugoj manjini). Smatra da bi se demokratija trebala mjeriti upravo prema načinu postupanja prema manjinama.


Kao veliku grešku mnogi mu spočitavaju i što je insistirao na odvojenim školama za djecu srpske nacionalnosti u Vukovaru, a veliko je i pitanje je li za pripadnike srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj mogao učiniti više, što mu, uostalom, zamjeraju i u vlastitom selu odakle je krenuo u život. 

"Zamjeram mu što je premalo 'četnik', premalo zastupa srpsku poziciju. Ja mislim da je on u tom taktiziranju, nastojanju da ostane sa svim vladama svoj osnovni program stavio u drugi plan, a to je pomoć srpskoj manjini. Te manjinske organizacije u Saboru prije su sindikati nego stranke. Koliko god se u vlasti pokazao veoma taktički spretan, po čemu je tu najbliži Andreju Plenkoviću, bojim se da je kod Pupovca izgubljena strategijska inicijativa", zaključuje Puhovski.

(Ajdin Balićevac)

0
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.