19.8.2022. 17:45
0
"U BiH još ima mladih ljudi koji su spremni da se žrtvuju za dobrobit ove zemlje, čak i kad se to čini kao 'borba protiv vjetrenjača'"
Prof. dr. Adis Maksić, profesor na Odsjeku za međunarodne odnose i evropske studije Univerziteta Burch u intervjuu za portal Source iznio je nekoliko veoma značajnih teza koje se tiču aktuelnih političkih dešavanja u Bosni i Hercegovini.

Osim toga, prof. dr. Maksić je govorio i o veoma zanimljivoj kampanji Manipunacija.ba, koju je pokrenuo zajedno sa grupom studenata u cilju da, kako kaže, podignu svijest javnosti o tome  da mnoge od političkih tema koje čujemo u prvom planu - uopšte ne moraju biti tu. Naprotiv, tvrdi prof. dr. Maksić - "mnoge od njih služe kako bi prikrile nerad, kriminal i nedostatak ideja o tome kako poboljšati život građana". 

U nastavku pročitajte cijeli intervju: 

SOURCE: Kako gledate na cijelu situaciju oko posljednjih izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje su nametnute od strane Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR-a)? U medijima se prvobitno pojavila vijest da će OHR nametnuti odluke Izbornog zakona i Ustava FBiH što je sa sobom donijelo i niz špekulacija i polemika. Nedugo nakon toga, Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH, ali su one više tehničkog karaktera, ne političkog. Kako iz ove perspektive posmatrate na cijelu ovu situaciju, da li je OHR na ovaj način želio uvidjeti reakciju bh. javnosti, da  li se negdje "iza zatvorenih vrata" vode polemike o Bosni i Hercegovini o kojima građani ne znaju ništa? Kakve to političke posljedice nosi sa sobom? 

Prof. dr. Adis Maksić: "Sasvim je sigurno da se vode polemike o Bosni i Hercegovini daleko od očiju javnosti, i da je ono sto se objelodani tek vrh ledenog brijega. Međutim, iz tajminga i načina posljednjih aktivnosti OHR-a po pitanju Izbornog zakona možemo zaključiti da se u Zapadnim krugovima nastoji udovoljiti zahtjevima iz Hrvatske. U trenutnoj konstelaciji odnosa Hrvatska je u mogućnosti da trguje sa pravom veta u NATO savezu, jer je alijansa pod imperativom jedinstva u sukobu sa Rusijom i potencijalnog prosirenja na Finsku i Svedsku. Zakon po kroju HDZ-a do sada ipak nije nametnut jer su burne reakcije bh. javnosti pokazale da njegova politička cijena neće biti niska.

Ono što smatram možda i najvećim problemom u posljednjem djelovanju OHR-a je to što ono eskalira priču o izbornom zakonu ovako blizu izbora. Posebno jer rok koji je OHR postavio domaćim akterima za dogovor ističe sredinom septembra. S obzirom da je ova tema usko povezana sa etničkim politikama, ovo garantuje da ćemo u srcu predizborne kampanje vidjeti pravu erupciju nacionalizma i priče o ugrozenosti naroda jednog od drugih. Dvije sedmice pred izbore, postavljeni rok će osnažiti nacionalne homogenizacije i eliminsati ionako slabe šanse da se kandidati nadmeću oko zdravijih tema. Drugim riječima, OHR predstavlja politike nekih većih zemalja, koje zbog nas neće žrtvovati njihove veće interese."

SOURCE: Vidimo da su Hrvati veoma istrajni u svojim namjerama oko izmjena Izbornog zakona BiH koja samo njima i ide u korisit; Da li će prema Vašem mišljenju doći do Izmjena izbornog zakona BiH kojim će bh. vlasti, ali i međunarodni politički akteri još jednom potvrditi da je etnokratski model vladanja jedini poželjan model, te da je izgradnja građanskog društva i države nepoželjna?


Prof. dr. Adis Maksić: "Mislim da je teško očekivati unutrašnji dogovor u ovom periodu. Nije ga bilo ni u nekoj puno povoljnijoj klimi, a u ovoj predizbornoj svaki kompromis je prilika za rivalske stranke da proglase nacionalnu izdaju, a sebe kao nacionalnog spasioca. To je uloga koju niko ne želi prepustiti nekom drugom. Dakle, ostaje da vidimo kako će OHR reagovati po isteku septembarskog roka. Međutim, čak i ako odgodi bilo kakvu odluku za postizborni period, šteta u obliku dodatnog eskaliranja vec prljave nacionalisticke retorike vee je napravljena."

SOURCE: Mnogo je polemika i o tome da li je građanska Bosna i Hercegovina moguća ili nemoguća misija. Da li mislite da li je ideja o građanskoj državi Bosni i Hercegovini moguća u nekoj doglednoj budućnosti?

Prof. dr. Adis Maksić: "Priča o građanskoj Bosni i Hercegovini je zloupotrebljena do tačke korumpiranja same ideje. Svakako da je građanska država, kao koncept zasnovan na pravima pojedinca, plemeniti ideal. Ali, živimo u post-ratnom društvu koje je duboko podijeljeno po etničkim linijama, institucionalno, teritorijalno, i sociološki. U ovom kontekstu, kada se spomene građanska država pola građana te države čuju šifru za bošnjačku dominaciju. Preduslov za zaživljavenje građanske države je relaksiranje grupnih solidarnosti i značaja etnosa kao političkog identiteta, a taj dugi proces u okolnostima dubokih podijela zahtjeva da se krene od mehanizama zaštite kolektivnih identiteta. U današnjem bh. političkom diskursu, 'građanska država' se pretvorila u retoričko opšte mjesto koje stranke koriste za ubiranje političkih poena. Pozivati se na građansku državu bez ikakvog plana kako do nje doći i u kontekstu gdje taj poziv produbljuje etničke podjele pomalo je i licemjerno. Problem na kojem se zaista treba raditi je taj što je u BiH individua potpuno podređena kolektivnom etnosu.  Ali ne na način koji cirkulira fantazije, već konkretnim prijedlozima kako da se više vrijednuju individualni talenti i vještine."

SOURCE: Pokrenuli ste jednu veoma zanimljivu kampanju sa svojom grupom studenata koja nosi naziv Manipunacija.ba - možete li nam reći nešto više o samoj kampanji? Šta je ono što je Vaš cilj?  


Prof. dr. Adis Maksić: "Manipunacija.ba je dokaz da u BiH ima još mladih, vrijednih i talentovanih ljudi koji su spremni da se žrtvuju za dobrobit ove zemlje, čak i kad se to čini kao 'borba protiv vjetrenjača'. Uz mene, grupu čini devet fenomenalnih studenata koji, zamislite, u sred ljetnog raspusta odvajaju svoje vrijeme, radeći potpuno volonterski, čak i međusobno skupljajući novac kada to zatreba, kako bi se borili protiv podvaljenih tema koje nam skoro neprimjetno plasiraju političke stranke. Manipunacija.ba ima za cilj da podigne svijest kod javnosti da mnoge od političkih tema koje čujemo u prvom planu uopšte ne moraju biti tu. Štaviše, mnoge od njih služe kako bi prikrile nerad, kriminal o nedostatak ideja o tome kako poboljšati život građana. 

Naša grupa se također nada da će i mediji, NVO organizacije i svi koji žele dobro ovoj zemlji kroz naš rad razviti veću svijest o tome da su ono o čemu se priča i ono što se radi usko povezani jedno s drugim. Riječi su djela! Ako se kroz riječi političari nadmeću u nacionalizmu i ličnim prepucavanjima, onda će pobjeđivati oni koji najbolje manipulišu nacionalnim emocijama. Ako se priča bude fokusirala na nadmetanje oko ideja kako bolje živjeti i graditi pravedniju državu onda možemo i dobiti bolju vladavinu. Pogledajte koliko je teško u vijestima naći bilo kakvu ekonomsku raspravu ili ideju kako se boriti protiv korupcije. I to u zemlji koja je među posljednjim u Evropi po životnom standardu i koju non-stop potresaju afere.

U ovoj predizbornoj kampanji grupa manipunacija.ba će pratiti medijske objave i praviti dnevne presjeke o tome o čemu se priča. Niko od nas nije ni u jednoj stranci (iako su neki od nas dobijali ponude da budu na izbornim listama), tako da ćemo od svih jednako zahtjevati istu stvar - da iznesu konkretne ideje o tome šta će uraditi za prosječnog čovjeka. Prozivaćemo one koji to ne budu radili. Drugim riječima, manipunacija će razotkrivati stranačke manipulacije emocijama glasača kroz širenje strahova i animoziteta. Tako želimo da damo naš mali doprinos poboljšanju političkog diskursa. Ovo ne radimo laički, s obzirom na moj akademski background u kritičkoj analizi diskursa, i činjenicu da su se svi uključeni studenti istakli u ovoj oblasti tokom njihovog studija." 


SOURCE: Da li se u Bosni i Hercegovini nedovoljno govori o socio-ekonomskim temama, stvarnim problemima građana te da li političke elite u Bosni i Hercegovini izbjegavaju primjenu konkretnih ekonomskih i socijalnih politika koji će voditi državnom razvoju?


Prof. dr. Adis Maksić: "Ne samo da je nedovoljno, nego te rasprave skoro i da nema. Pogledajte o čemu se priča u zrelijim zemljama. Da li povećati poreze na bogatstvo kako bi se finansirali bolji socijalni programi, ili umanjiti poreze kako bi stimulisali investicije? Kako napraviti birokratiju efikasnijom da bi se lakše mogli pokretati privatni biznisi? Kako smanjiti državni dug? Koje Zakone treba predložiti kako bi onemogućili namještanje tendera, kaznili korumptivne radnje, i sl.? Kako zaštititi penzionere da ne moraju birati izmedju lijekova i hrane? Kada ste čuli da se stranke raspravljaju o ovome? Na njihovim stranicama odmah ćete naći mnoštvo identitetskih tema, a ekonomski program je zataškan u pozadini. I kad ga otvorite, to je uglavnom generalizovana priča o “ekonomskom napretku” sa vrlo malo konkretnog.

Dakle, da, izbjegavaju ove teme, i eskiviraju ih pričom o velikim nacionalnim pitanjima. Životi ljudi prolaze slušajući priču koja se skoro nikako ne preslikava na život običnog covjeka. To je zato iz dva razloga. Jedan je jer su mnogi na vlasti neznalice, odnosno, ljudi koji ne znaju bolje. Drugi je jer su se vlasti domogli oni koji politiku gledaju samo kroz prizmu ličnog interesa, bez ikakvog osjećaja odgovornosti za društvo." 


SOURCE: Korupcija je generalno veliki problem u Bosni i Hercegovini, kako i na koji način korupcija negativno utiče na političke procese u Bosni i Hercegovini?


Prof. dr. Adis Maksić: "Korupcija je dubok, sveobuhvatan problem. Problem nisu samo pojedinci, čak samo ni elite, već i šira politička kultura. U našem društvu nije razvijena svijest društvene odgovornosti. Uz sve to, stanje hronične nepravde u kojem ljudi žive stvorilo je u javnosti osjećaj da je 'to jednostavno tako', odnosno da su promjene nemoguće.  Ako javnost osjeća takvu apatiju, onda promjene na bolje, poput samoispunjavajućeg proročanstva, stvarno neće biti moguće. U tom ambijentu kvalitetni, vrijedni i dobronamjerni ljudi napuštaju zemlju, a ostaju nam oni drugi. Zbog svega ovoga borba protiv korupcije zahtjeva i mukotrpan rad na političkoj kulturi i promjeni percepcija. Ja vjerujem da je promjena diskursa jedna od početnih tačaka, i zato smo između ostalog pokrenuli manipunaciju."


SOURCE: Uskoro nam slijede izbori, političke stranke već su ovjerile svoje kandidatske liste. Smatrate li da će izbori u Bosni i Hercegovini donijeti određene promjene ili ćemo ponovo svjedočiti samo smjeni vlasti?


Prof. dr. Adis Maksić: "Kakve god promjene da donesu one neće biti dovoljne ukoliko javnost ne bude konstantno vršila pritisak na vlastodršce, zahtjevajući da im ponude bolju vladavinu. Ako želimo da demokratija donese bolji život, onda se ona ne smije svesti samo na periodične izbore. Da bi funkcionisala onako kako je zamišljena, javnost treba da kontinuirano bude uključena, kažnjava lošu vladavinu a nagrađuje dobre ideje. Bez toga, promjene koje izbori donesu će biti površne." 




Novinarka: Aldina Rovčanin / SOURCE

 
0
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2022, Source d.o.o.