Ministar unutrašnjih poslova RS ovaj prijedlog pravda nedostatkom 1.019 policajaca u redovnom sastavu, te najavljuje da će „pomoćni policajci“ biti angažirani u slučaju elementarnih nepogoda ili sigurnosnih izazova poput migrantske krize, ali stručnjaci za sigurnost upozoravaju da je riječ o još jednom od spornih zakona kojima se pojačavaju političke tenzije i produbljuju podjele između entiteta.

– To nije pitanje samo unutrašnje sigurnosti, već direktno zadire u ustavno-pravni poredak, političku stabilnost i međuetničke odnose u BiH. Smatram da bi bolje bilo da se radi na jačanju povjerenja i koordinacije između sigurnosnih agencija u BiH, umjesto podjela, izazivanja zabrinutosti i politizacije sektora sigurnosti.

Najava formiranja rezervnog sastava MUP-a RS predstavlja jasnu poruku nastavka politike podrivanja poretka BiH i pojačava tenzije između entiteta.

Mislim da je bolje raditi na jačanju državnih institucija, a ne na jačanju entitetskih nauštrb državnih – kaže profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Armin Kržalić.

Dodaje da ova odluka služi kao demonstracija autonomije entiteta, ali i za izazivanje reakcije FBiH, te da se radi o još jednoj političkoj provokaciji. U ekonomskom smislu, uvođenje rezervnog sastava policije dodatno bi opteretilo entitetske budžete.

– Ovakav pristup ima posljedice i na percepciju sigurnosti. I sada, dok se samo priča o tome, izaziva se osjećaj straha i neizvjesnosti kod građana. Zabrinjava stvaranje paralelnih struktura, koje mogu djelovati van procedura kontrole.

Zbog toga ovakve ideje moraju biti pod lupom međunarodnih i drugih relevantnih subjekata, posebno zato što povećavaju rizik od eskalacije incidenata – ističe profesor Kržalić.

Iz RS su pozvali i FBiH da donese slične propise, a iz FBiH su i bez poziva stigle najave da će i ovaj entitet postupiti na isti način.

Iako se javnosti pokušava predstaviti kao pomoćni, radi se o rezervnom sastavu policije, kaže direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović, koji nije uvjeren da postoje opravdanja za donošenje ovakvih izmjena zakona.

– Malo je nelogična tvrdnja ministra Karana da MUP-u nedostaje 1.019 pripadnika, da bi otprilike toliko brojao i pomoćni sastav, pa se postavlja pitanje zašto onda ne popuni redovni sastav i da dobije potrebnu kvotu. Mislim da je ovo dio političke igre pred pravosnažnu presudu predsjedniku RS Dodiku.

Nedoumicu ostavlja i najava da će pomoćni sastav biti pod direktnom komandom ministra, a ne direktora Uprave policije – kaže Hadžović.