Evropski parlament pokrenuo je proceduru za usvajanje rezolucije o Srbiji pod nazivom „Talasi nasilja i kontinuirana upotreba sile nad demonstrantima u Srbiji“, na inicijativu više političkih grupa iz te institucije.
Tema rezolucije bit će razmatrana na prvom jesenjem zasjedanju Evropskog parlamenta, koje je zakazano za 8. septembar, navodi se na zvaničnoj stranici EP-a za zakonodavne postupke, piše N1.
Rezolucija je klasificirana kao RSP (Rezolucija o aktuelnim temama), što znači da se odnosi na hitna politička, demokratska ili sigurnosna pitanja koja zahtijevaju reakciju Parlamenta.
U ovom slučaju, predmet su dešavanja tokom i nakon višemjesečnih protesta u Srbiji, posebno izvještaji o prekomjernoj upotrebi sile nad demonstrantima, među kojima su i studenti i maloljetne osobe.
Očekuje se da će Evropski parlament usvojiti političku ocjenu situacije, s potencijalnim pozivom na akciju ili preporukama evropskim institucijama i državama članicama.
Nacrt teksta još nije objavljen.
Kontekst višemjesečnih protesta i prethodne reakcije EP-a
Višemjesečni protesti u Srbiji, koji su u više navrata izazvali reakcije domaće i međunarodne javnosti, rezultirali su ozbiljnim optužbama za prekomjernu upotrebu sile od strane sigurnosnih organa.
Otako su protesti počeli, Evropski parlament je tri puta raspravljao o situaciji u Srbiji.
U decembru 2024. održana je plenarna debata o političkoj krizi u Srbiji, s fokusom na studentske proteste i reakciju vlasti nakon tragedije u Novom Sadu, ali bez usvajanja posebne rezolucije.
Evropski parlament je u februaru usvojio rezoluciju o nepravilnostima na decembarskim izborima, koja je oštro kritikovala zloupotrebu biračkih spiskova, fantomske birače, pritiske na opoziciju i nepoštene medijske uslove.
Rezolucija je pozivala na nezavisnu međunarodnu istragu i moguće sankcije EU ako dođe do daljnjeg kršenja standarda.
U maju je EP usvojio rezoluciju kao odgovor na godišnje izvještaje Evropske komisije za Srbiju, u kojoj je konstatiran ograničen napredak u procesu evropskih integracija.
Poseban akcenat stavljen je na probleme u vladavini prava, slobodi medija i nezavisnosti institucija.