"Već dugi niz godina, vijećnici iz Stranke demokratske akcije (SDA), uključujući i mene kao predsjedavajućeg, ne prisustvuju svečanim sjednicama Općinskog vijeća. Ova praksa nije nova – ni moji prethodnici iz reda SDA nisu prisustvovali takvim sjednicama. Razlog je jasan: Dan općine Kiseljak je određen na 20. juli – dan kada se obilježava Ilindan, vjerski praznik. Taj datum nije neutralan i ne odražava multietnički karakter naše općine. Usvojen je bez konsenzusa, preglasavanjem Bošnjaka, uz podršku vijećnika iz reda Srba (član SDP-a), čime je osigurana dvotrećinska većina za izmjenu Statuta.

Na ovogodišnjoj svečanoj sjednici dodatno je intonirana i himna Republike Hrvatske. Smatramo da je to potpuno neprimjereno u okviru službenog događaja lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini. Svečanost koja bi trebala simbolizirati jedinstvo i pripadnost lokalnoj zajednici pretvorena je u politički i simbolički izraz jednostranosti.

Prisustvo pojedinih Bošnjaka i Ostalih iz stranaka kao što su SDP i Naša stranka, koje su u političkoj koaliciji s HDZ-om na federalnom i lokalnom nivou, ne predstavlja autentičan bošnjački politički stav. Njihovo prisustvo i šutnja pred jasno izraženim isključivanjem su, nažalost, izraz političke lojalnosti, a ne stvarnog zastupanja interesa Bošnjaka u Kiseljaku", navodi u svojoj reakciji Mušanović.

On se osvrnuo i na praksu bratimljenja općine Kiseljak zbog čega je posebno zabrinut.

"Gradovi s kojima su uspostavljeni partnerski odnosi su isključivo hrvatske ili većinski hrvatske sredine: Zaprešić, Kaštela, Grude i Koljnof (Mađarska). Nijedna općina ili grad s bošnjačkom većinom nije na toj listi. Čak i međunarodni partner – Koljnof – odabran je zbog hrvatskog nacionalnog identiteta. Jasno je da se općina Kiseljak institucionalno vodi kao isključivo hrvatski prostor, čime se zanemaruje stvarna etnička struktura i ustavna ravnopravnost naroda.

Ovakvo djelovanje nije izolovan slučaj. Kroz sve institucionalne kanale – od Statuta, preko Dana općine, intoniranja himne Republike Hrvatske, do politike zapošljavanja i bratimljenja – gradi se sistemska slika političkog i simboličkog isključivanja Bošnjaka. To više nije pitanje protokola, već pitanje vrijednosti.

Dodatno, struktura zaposlenih u općinskoj administraciji i ustanovama čiji je osnivač Općina Kiseljak odražava duboku neravnotežu. Bošnjaci su gotovo potpuno odsutni iz upravljačkih struktura, često svedeni na simboličnu prisutnost u pomoćnim službama. Ovakvo stanje potvrđuje da je riječ o planskoj politici koja ima jasne nacionalne konture.

Zato jasno poručujemo: Kiseljak je i bošnjačka općina. Nećemo pristati na institucionalno i simboličko brisanje. Pozivamo sve političke aktere da se hitno otvori dijalog o redefinisanju Dana općine, politici zapošljavanja, simbolima koji se koriste u javnim događajima i partnerstvima koja odražavaju stvarni karakter naše zajednice.

Napominjem i da načelnik općine, zajedno s općinskim službama, više od dvije godine odbija opremiti kancelariju predsjedavajućeg Općinskog vijeća, iako je to više puta traženo – kako usmeno, tako i pismeno. Ovakav odnos prema instituciji predsjedavajućeg Vijeća nije samo administrativno pitanje, nego jasno pokazuje stepen institucionalnog nepoštovanja prema legitimnim predstavnicima bošnjačkog naroda", zaključio je Mušanović.

(NAP)