U prijavi protiv Ćuluma navodi se da je, kao tadašnji direktor SIPA-e, odbio da postupi po nalogu Suda BiH o lišenju slobode osoba osumnjičenih za napad na ustavni poredak, te da je, nakon toga, podnio ostavku i prešao u Ministarstvo unutrašnjih poslova RS, po nalogu Milorada Dodika. Zastupnici smatraju da je tim potezom postao dio organizacije usmjerene protiv ustavnog poretka, te da je svojom ostavkom ostavio SIPA-u bez rukovodstva u kriznom trenutku. Takođe ga terete da je, nakon gotovo četiri mjeseca, pokušao nezakonito da se vrati na direktorsku poziciju iako mu je radni odnos po zakonu istekao 18. marta 2025.

Zbog toga traže da Tužilaštvo BiH predloži pritvorne mjere za Ćuluma, zabranu ulaska u prostorije SIPA-e i kontakte sa zaposlenima i osumnjičenima.

U drugoj prijavi, Borjana Krišto se tereti da nije reagovala na Ćulumovu ostavku i nezakonito ponašanje, niti je pokrenula postupak njegovog razrješenja. Takođe joj zamjeraju što nije imenovala novog ministra sigurnosti nakon ostavke Nenada Nešića, iako je na to bila zakonski obavezna u roku od 15 dana. Podsjećaju da je još u martu predložen kandidat Nebojša Vukanović, a da je Predstavnički dom u maju formalno zahtijevao da Krišto postupi po zakonu, što ona do danas nije učinila.

Prema njihovim navodima, Krišto je namjerno ignorisala zakon kako bi zaštitila političke dogovore sa SNSD-om, čime je, kako ističu, prekršila zakon i potkopala demokratski sistem u kojem je izvršna vlast odgovorna parlamentu.

Mehmedović i Emrić najavili su da će ustrajati na procesuiranju ovih prijava, poručujući da je krajnje vrijeme da se prekine praksa nekažnjavanja i da borba za državu uključuje i suprotstavljanje onima koji je iznutra podrivaju.