Grlić-Radman je kazao kako u Njemačkoj godinama imaju partnera koji razumije važnost perspektive Zapadnog Balkana i koji će te zemlje ne samo približiti EU već i osnažiti dobrosusjedske odnose i saradnju koji su glavno načelo EU.

"U tom smislu, očekujem od zemalja Zapadnog Balkana da promoviraju regionalnu stabilnost i dobrosusjedske odnose jer Hrvatska je jedina zemlja u EU koja ima iskustvo života i suživota sa zemljama Zapadnog Balkana jer smo živjeli u jednoj bivšoj državi, sada kao dobri susjedi trebamo razvijati dobrosusjedske odnose u interesu naših građana. Hrvatska je pružila ruku svim zemljama Zapadnog Balkana kada je u pitanju članstvo u EU i Hrvatska očekuje da sve one ispune uvjete i kriterije koji su vrednuju na osnovu vlastitih postignuća", rekao je Grlić-Radman.

Istakao je kako je Hrvatska radila "teško, ali marljivo i aktivno ne samo na kriterijima nego i na mjerilima koji su bili prva generacija dodatnih kriterija, ali su se njihovi trud i napor isplatili".

"Danas smo sretni da Hrvatska može poslužiti kao uzor zemljama Zapadnog Balkana. S obzirom da je članstvo u EU strateški cilj, Hrvatska od zemalja kandidatkinja očekuje da pokažu odgovarajuću političku volju, odnosno predanost vrijednostima i načelima koji doprinose očuvanju mira, stabilnosti i sigurnosti u regionalnom i evropskom kontekstu. Naglasio sam važnost zadržavanja BiH na evropskom putu osiguravanja njene dugoročne stabilnosti za koje je od posebne važnosti poštivanje ustavnih načela i jednakopravnosti tri konstitutivna naroda i o tome sam govorio ministru Wadephulu. Jer Hrvatska najbolje poznaje multinacionalni karakter BiH koja je multietnička minijatura za koju je nužno pridržavati se duha i slova Dejtonskog sporazuma koji je u načelima rekao jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda i ostalih građana. I upravo je taj model dizajniran tako da spriječi dominaciju bilo kojeg naroda. Hrvatska će se zalagati kako bi Hrvati koji su nadglasani i nemaju svog predstavnika vratili načelima koja propisuje Dejtonski sporazum. Moraju imati pravo kao i ostala dva konstitutivna naroda - pravo političke participacije", rekao je Grlić-Radman.

Njemački ministar Johann Wadephul kazao je kako je Hrvatska primjer kako se zemlja može promijeniti kada postoji odlučnost i politička volja te da je uzor za mnoge druge.

"Sada trebamo novi zamah za proširenje za Ukrajinu, Moldaviju i države Zapadnog Balkana. Tu želimo aktivnu ulogu Hrvatske koja će suoblikovati taj proces, a istovremeno moramo interno reformirati EU kako bi ona bila snažna i sposobna djelovati, demokratski učvršćena i odgovarati trenutnim izazovima", rekao je Wadephul.

Istakao je kako pristupanje EU nije samo tehnički proces već geopolitičko pitanje.

"Ne smijemo prepustiti susjedstvo autokratama koji pokušavaju utjecati korupcijom i dezinformacijama ili nas dovesti u nove ovisnosti. Put ka EU počiva na jasnim kriterijima kojih se treba držati, ali cilj uvijek treba biti pristupanje EU na koncu. Mi kandidate moramo pratiti našim savjetom i podržati djelima. Moramo postupke odlučno unaprijediti i tu je uloga Hrvatske neophodna. Vama su poznati napori pristupnog procesa i to vas čini graditeljima mostova prema Zapadnog Balkanu. Hrvatska je pokazala da je evropski put za vaše građane nešto što se isplatilo. S vašim glasom, iskustvom i posredničkom ulogom ključ ste za to da Evropa može dalje rasti, ne samo u smislu broja članica već u smislu snage i jedinstva i međusobnog poštovanja", poručio je njemački ministar.