Pokazuje to i rješenje Apelacionog odjela Suda BiH kojim je odbijena žalba Nebojše Vukanovića na odluku Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH) da ovjeri učešće SNSD-a na prijevremenim izborima za predsjednika RS, koju je potpisao Milorad Dodik.

Raportovi izvori tvrde da nije tačna konstatacija u javnosti da je s rješenjem na Vukanovićevu žalbu, Apelaciono odjeljenje Suda BiH razriješilo dilemu može li Dodik biti predsjednik SNSD-a.

Naprotiv, kažu, to je potez koji otvara sumnju da je dio sudija svjesno pogodovao Dodiku i njegovom političkom opstanku.

Prije detaljne analize ovog slučaja, važno je istaknuti da su nadležni u Sudu BiH mjesecima odbijali konkretno odgovoriti na pitanje da li je Miloradu Dodiku dozvoljeno ili zabranjeno da ostane na čelu SNSD-a. Treba reći da ni u slučaju Vukanovićeve žalbe Sud BiH nije eksplicitno odgovarao na pitanje da li 'Dodik, uprkos presudi, može biti predsjednik SNSD-a'.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH promptno je odgovorilo na Vukanovićevu žalbu tako što ju je odbilo i indirektno legitimiralo Dodika i u budućnosti kao predsjednika SNSD-a uprkos pravnim posljedicama presude.

Sudeći po tome da je na Vukanovićevu žalbu Sud BiH odgovorio za nepuna 24 sata, izgleda da je dio sudija jedva dočekao takvu žalbu, jer je izbjegao izričito reći da Dodik može biti predsjednik stranke, a istovremeno mu je 'opečatio' status predsjednika.

Više Raportovih izvora iz pravosuđa ukazuje na moguće pogodovanje, dogovore i trgovinu s Dodikom, uz tvrdnje da su Vukanovićevu žalbu odbile sudije koje su bile uključene i u tajni Dodikov dolazak u Sud BiH u julu ove godine po 'pokroviteljstvom' vrha OSA-e. Tada mu je pod misterioznim okolnostima i uz povlašteni tretman ukinut pritvor ranije određen zbog neodazivanja na pozive Tužilaštva BiH u vezi s njegovim napadima na ustavni poredak.

Sumnja se da je ovo nastavak plana pomoći Dodiku da što relaksiranije podnese presudu i njene posljedice.

Također, nakon postupanja Apelacionog odjeljenja Suda BiH po Vukanovićevoj žalbi, više nema sumnje da su sudije u Sudu BiH podijeljeni po pitanju pravnih posljedica presude Miloradu Dodiku. Dok jedni žele da snosi zakonske posljedice, drugi mu pomažu da ih izbjegne.

Kada se već nije uspjelo da se Dodika oslobodi optužbi u sudskom postupku uz razne pritiske koji su pratili i sudski i žalbeni postupak, sada mu se svjesno pogoduje i omogućava da, uprkos jasnoj zabrani koje proizilaze iz zakonskih posljedica presude, ostane politički aktivan.

Zato Raportovi izvori kažu da je zakon nedvosmislen, ali da odluke koje dolaze iz Suda to više nisu.

U prilog tome govori i saopćenje Suda BiH od 1. augusta ove godine. Tada je Sud BiH u saopćenju o pravosnažnoj presudi Miloradu Dodiku eksplicitno naveo da će, osim kazne zatvora i mjere sigurnosti, po sili zakona nastupiti i pravne posljedice osude:

"Dok će pravne posljedice osude, koje su konkretno sadržane u članu 203.a stav 5. tačke a), c) i d) KZBiH, nastupiti po sili zakona i očigledno obuhvatiti širi aspekt zabrane djelovanja od onog koji je sadržan u samoj mjeri sigurnosti".

Podsjećamo, te posljedice uključuju prestanak službene dužnosti i zaposlenja, zabranu vršenja bilo kakve službene funkcije u zakonodavnim, izvršnim, pravosudnim i upravnim organima, te zabranu sticanja takvih dužnosti u organima koji se finansiraju iz javnih sredstava.

Paradoksalno je i to da nijedna institucija do danas nije provela pravne posljedice presude Miloradu Dodiku. Kada se pogleda s ove vremenske distance i u svjetlu nedavnih odluka, sada je apsurdno da je CIK BiH ovjerio prijavu SNSD-a s Dodikovim potpisom.

Jer, u odluci o prestanku mandata Miloradu Dodiku u augustu ove godine, sam CIK naveo je da im je Sud BiH dostavio akt u kojem stoji da po sili zakona nastupaju pravne posljedice iz člana 203.a, ali ih u praksi nisu primijenili.

Sada se postavlja pitanje, zbog čega je Sud BiH i slao akt o posljedicama osude Dodika CIK-u kada ih CIK u kontekstu utvrđivanja zabrane obavljanja funkcije predsjednika SNSD-a za Dodika, nije ni razmatrao.

Za CIK je validno to što im je Registracioni sud u Banjoj Luci dostavio akt prema kojem je Dodik još predsjednik, kao da bi taj sud pod Dodikovom kontrolom mogo i htio navesti nešto drugačije.

Uzalud je o pravnim posljedicama osude Milorada Dodika nedavno na sjednici CIK-a govorio Suad Arnautović, član CIK-a, koji je bio protiv ovjere učešća SNSD-a na prijevremenim izborima za predsjednika RS jer je stranka prijavu poslala s potpisom Milorada Dodika kao predsjednika.

Ostali članovi CIK-a protumačili su da se posljedice osude ne odnose na funkciju stranačkog predsjednika, iako je Arnautović pojasnio da, bez obzira na to finansira li se SNSD iz budžeta ili ne, pravne posljedice osude Miloradu Dodiku i dalje mu zabranjuju da bude predsjednik stranke.

Naime, Arnautović je pojasnio da shodno članovima 113. i 114. Krivičnog zakona BiH, koji se spominju i u članu 203.a stav 5, pravne posljedice osude podrazumijevaju prestanak vršenja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima ili drugim pravnim licima.

Nakon ovog pojašnjenja, s pravom se postavlja pitanje, a šta je drugo politička stranka u pravnom prometu nego pravno lice.

Da su političke stranke pravni subjekti koji se upisuju u sudski registar navedno je i u Zakonu o političkim organizacijama RS.

Arnautović je u CIK-u ostao usamljen u tumačenju pravnih posljedica, a ostali članovi nisu bili uvjerljivi u svojoj argumentaciji, jer to što pravne posljedice osude nisu navedene u samoj presudi nije nikakav izgovor da one ne budu primjenjene, jer su zakonska norma i imperativ, bez obzira što su neki članovi CIK-a pokušali to drugačije predstaviti.

Ostaje i dalje nejasno da li je Sud BiH trebao uputiti Registracionom sudu u Banjoj Luci presudu protiv Dodika i akt o pravnim posljedicama osude, koji je dostavio i CIK-u.

Indikativno je i to što je Raport u septembru slao upit Sudu BiH o tome ko je nadležan da spriječi Dodika da obavlja funkciju predsjednika RS i da se lažno predstavlja, a pitali smo tada i da li Dodik može obavljati funkciju predsjednika SNSD-a.

Tada smo dobili, najblaže rečeno, veoma čudan odgovor:

"Sud BiH nije u obavezi da daje mišljenja, tumačenja niti objašnjenja u vezi sa pitanjima koja izlaze izvan okvira njegovih nadležnosti. Sud javnost informiše isključivo o činjenicama iz svog djelokruga rada u skladu sa zakonom, dok se davanje pravnih mišljenja i tumačenja ne ubraja u informacije koje je Sud dužan pružiti", naveli su za Raport iz Suda BiH 9. septembra.

Mjesec dana poslije, Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo je žalbu Nebojše Vukanovića na odluku CIK-a da ovjeri učešće SNSD-a s Dodikovim potpisom, proglasivši se nadležnim za tumačenja i objašnjenja. Nejasno je zašto Sud BiH nije htio javnosti odgovoriti može li Dodik biti predsjednik SNSD-a, a onda se faktički stavio u njegovu odbranu, potvrdivši validnost njegovog potpisa na prijavi SNSD-a i odbivši Vukanovićevu žalbu.

Najsporniji aspekt u ovom slučaju je drastična promjena stava Suda BiH. U početku se Sud držao striktne interpretacije zakona, prema kojoj mjera sigurnosti zabranjuje Dodiku obavljanje dužnosti predsjednika RS, dok pravne posljedice po sili zakona proširuju tu zabranu na sve oblike javnog djelovanja.

Danas, kroz rješenje Apelacionog odjeljenja, faktički se mijenja ton i poručuje da Dodik može potpisivati akte kao predsjednik SNSD-a, iako bi to po zakonskim pravnim posljedicama osude trebalo bilo zabranjeno.

Sada je jasno da je Sud BiH mjesecima manipulirao tumačenjem posljedica presude Miloradu Dodiku. Prvo su dali objašnjenje tih posljedica, ali bez obavezujuće naredbe. Tužilaštvo BiH i druge izvršne institucije nisu reagirali. Rezultat svega je da se Dodik i dalje predstavlja kao predsjednik Republike Srpske, koristi službene prostorije i potpisuje akte kao predsjednik SNSD-a.

Ova situacija jasno pokazuje da je pravosudni sistem BiH doveden do granica kompromitacije, gdje politički interesi nadjačavaju zakon. Ako se ovakav trend nastavi, ne samo da se narušava povjerenje građana u pravosuđe, već se otvoreno šalje poruka da politička moć može nadjačati pravnu odgovornost.