Ponovo je privukao pažnju podatak da je broj upisanih birača veći od broja stanovnika, piše BHRT.

Svaki građanin koji ima ličnu kartu izdatu od nadležnog tijela BiH sa stalnim ili privremenim boravištem nalazi se na izvodu iz Centralnog biračkog spiska. Riječ je o pasivnoj registraciji birača koja se u Bosni i Hercegovini primjenjuje od 2006. godine.

Na biračkim spiskovima su i osobe koje su se iselile iz BiH, ali i dalje formalno imaju prebivalište i dokumente BiH, a time i zakonsko pravo da glasaju. No, nerijetko su na spisku i preminuli građani.

- To je dokaz nefunkcionisanja institucija koje treba da doprinesu ažurnosti centralnog biračkog spiska. Mislim na općinske urede za umrle, koji bi trebali da obavještavaju policiju, da bi se oni skinuli sa biračkog spiska, a nažalost to se ne radi u skladu sa zakonom i rokovima, predviđenim zakonom.

Drugo, svaki građanin BiH koji je izgubio državljanstvo ili se odrekao državljanstva BiH, mora se takođe izbrisati iz Centralnog biračkog spiska - naglašava bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić.

Slična situacija sa biračkim spiskovima je i u susjednim zemljama poput Srbije,  Hrvatske i Crne Gore. Ne predstavlja problem sve dok se ne dese zloupotrebe . A njih je bilo, poručili su iz Koalicije Pod lupom, i u slučaju korištenja glasa umrlih i osoba za koje se zna da duže vrijeme ne žive u Bosni i Hercegovini.

- Problem nastaje kada članovi biračkih odbora ili neki drugi ljudi odluče da zloupotrebe ta imena, tj. da glasaju u njihovo ime, da ih potpišu, da nakon toga i glasački listić popune u njihovo ime i ubace u glasačku kutiju.

Tako da jedna od stvari koja može doprinijeti da se to smanji, da u nove tehnologije gdje je potrebno skenirati lični dokument, što je u mnogome teže nego sam potpis kad je u pitanju glasanje u ime neke druge osobe - ističe Srđan Ostojić iz Koalicije Pod lupom.