Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove je u odgovoru Miloševiću podsjetila da je optuženik prvobitno osuđen na 33-godišnju kaznu za zločin terora kao kršenje zakona ili običaja ratovanja, te ubistvo i nehumana djela kao zločine protiv čovječnosti.

Milošević, bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske, je prvobitno osuđen na 33 godine zatvora zbog zločina terora kao kršenja zakona i običaja ratovanja, te ubistava i nehumanih djela kao zločina protiv čovječnosti. Žalbeno vijeće MKSJ mu je 2009. godine dio presude poništilo, a dio kvalifikacija izmijenilo, smanjivši kaznu na 29 godina zatvora. Od 2011. godine kaznu izdržava u Estoniji.

U zahtjevu upućenom 16. maja 2025. godine Milošević je tvrdio da mu se zdravstveno stanje pogoršalo te da mu je potrebna stalna medicinska njega koju, prema njegovim navodima, estonske vlasti ne mogu uvijek osigurati. Naveo je niz zdravstvenih tegoba i tvrdio da mu starost, izolacija i ograničen pristup određenim vrstama terapija dodatno otežavaju stanje.

Nakon što je predsjednica Mehanizma zatražila procjenu estonskih zdravstvenih institucija, 20. juna 2025. godine dostavljen je medicinski izvještaj prema kojem Milošević boluje od više hroničnih stanja povezanih sa starenjem, ali je i dalje fizički sposoban za samostalno funkcioniranje te je pod redovnim liječničkim nadzorom. Izvještaj je naveo da bi "sa medicinske tačke gledišta" prijevremeno puštanje bilo opravdano, ali nije utvrđeno da se radi o akutnom, životno ugrožavajućem stanju, prenosi N1.

Gatti Santana je podsjetila da se prijevremeno puštanje može odobriti samo kada postoje “uvjerljivi humanitarni razlozi”. Istakla je da kombinacija starosti i lošeg zdravlja sama po sebi ne zadovoljava ovaj kriterij, osim u slučajevima kada daljnje izdržavanje kazne postaje neprimjereno. U ovom slučaju, ocijenila je, stanje optuženog ne dostiže taj prag, a omogućena mu je adekvatna medicinska njega.

Također je navedeno da Milošević nije dostavio dodatnu medicinsku dokumentaciju kojom bi potkrijepio tvrdnje iz zahtjeva.

Nakon konsultacija sa sudijama koji su ranije učestvovali u postupku, predsjednica je zaključila da ne postoje uvjerljivi humanitarni razlozi za odobravanje zahtjeva te je isti zvanično odbila.

Presudama Tribunala u Haagu, za kampanju terora nad civilima – snajperskim i artiljerijskim napadima – na doživotne kazne zatvora osuđeni su bivši politički i vojni vođa Republike Srpske – Radovan Karadžić i Ratko Mladić, te bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Stanislav Galić.

Tokom 44 mjeseca opsade – od 1992. do 1995. – ubijeno je više od 11.000 stanovnika, od čega 1.600 djece. Više od 30 godina nakon završetka rata, nije podignuta nijedna optužnica protiv odgovornih za granatiranje i snajpersko djelovanje nad građankama i građanima Sarajeva.