Uvodničar je bio predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović, koji je u obrazloženju, između ostalog, naveo da Bosna i Hercegovina već tri decenije živi pod pritiskom političkog vokabulara koji oblikuje, ograničava i često deformiše javni prostor.

- Tokom trodecenijskog rada i u samom Krugu 99 su se tokom vremena kristalizirali teorijski i politički pojmovi koji su jasnije odražavali cilj kojem težimo - moderna evropska Bosna i Hercegovina. Dejtonski sporazum je neosporno uspostavio mir, ali nije profilirao demokratsku budućnost jedne suverene, internacionalno priznate i inkluzivne države.

I sami smo tome doprinosili ostajući u kategorijalnom, pojmovnom i jezičkom aparatu hegemonijskih ideologija velikosrpske i velikohrvatske ideologije. Politički jezik nije samo puka komunikativna poruka, on je nosilac proizvodnje stvarnosti i značenja kojima težimo. Politički jezik nije neutralan, on je kontekstualan.

Mora se odbaciti jezik koji bosansku državu drži u necivilizacijskim projekcijama posebnog slučaja, svojevrsnog corpusa separatuma, zarobljenog diskriminatornog političkog sistema bez realne mogućnosti napretka i države i društva - rekao je Kulenović.

Sa tim ciljem, dodaje, Krug 99 sačinio je "Analitičku studiju hegemonijskog vokabulara, etnopolitičkog sistema i evropskih standarda" - u formi nacrta, kao i Razlikovni rječnik. Oni će nakon rasprave i doprinosa svih članova prerasti u dokument Kruga 99.

- Pripremamo i Glosar političkih pojmova Bosne i Hercegovine sa jasnim razlikovnim značenjem onih koji se koriste u BiH i onih koji se koriste u značenjima iz evropskih demokratskih standarda - pojašnjava Kulenović.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina danas se nalazi u političkom prostoru u kojem i dalje dominira jezik prošlog stoljeća - jezik u kojem se bosanska nacija shvata kao etnička zajednica, a ne kao politička zajednica građana - suverena nacija. I dejtonska zamka koja onemogućava realan i otvoreni put ka Briselu.

- Ova studija pokazuje kako takvo poimanje nacije, i prošlo i sadašnje, nije samo teorijska razlika, nego temeljni alat političke kontrole. Upravo zato u cijeloj studiji dosljedno izbjegavamo pojam "međunarodni", a koristimo pojam internacionalni, jer on preciznije opisuje odnose između država kao političkih subjekata, a ne između etničkih grupa.

Pojam internacionalni naglašava odnose između država - subjekata internacionalnog prava, dok pojam međunarodni na Balkanu često biva iskrivljen tako da sugerira odnose između "naroda".

Kao da postoje sudovi, institucije, deklaracije, rezolucije, odnosi itd., između naroda, a ne zajednice suverenih država. To direktno podržava etnonacionalni narativ Srbije i Hrvatske o Bosni i Hercegovini kao "zajednici naroda", a ne kao političkoj zajednici svojih građana.

Upravo ta terminološka ambivalencija decenijama proizvodi pogrešno tumačenje ustavnog poretka BiH. I to je jedan od razloga što se studija odlučno opredjeljuje za internacionalni vokabular i razvoj političkog vokabulara u saglasju s tim pojmovnim određenjem i političkom praksom - govori Kulenović.

U središtu hegemonijskog narativa Srbije i Hrvatske, napominje, nalazi se upravo etnički definisan pojam nacije. U oba politička diskursa nacija se razumijevana kao "narod", povijesno-kulturalna i biološka zajednica.

Takvo shvatanje nacije, ističe Kulenović, omogućava hegemonijskim i etnonacionalnim elitama da se pozicioniraju kao jedini legitimni tumači političkih prava u bosanskoj državi, što dovodi do potpunog neevropskog potiskivanja građanina kao političkog subjekta.

Studija pokazuje da je to naslijeđe jugoslavenskog i sovjetskog koncepta "naroda i narodnosti" - i dejtonskog sistema koji je i nastao da bi kolektiv bio važniji od pojedinca.

Najproblematičniji pojmovi u tom sistemu su konstitutivni narod, legitimno predstavljanje i vitalni nacionalni interes. Umjesto da služe zaštiti kulturnih identiteta ili sprječavanju diskriminacije, ovi pojmovi se koriste kao instrumenti za blokadu institucija, onemogućavanje funkcionalne vlasti, manipuliranje izborima, sprječavanje građanske jednakosti, održavanje etničke dominacije i diskriminaciju.

Pojam suvereniteta razotkriva ključnu razliku: u hegemonijskom narativu Srbije i Hrvatske suverenitet pripada etničkim zajednicama, dok u evropskoj političkoj teoriji suverenitet pripada državi i ostvaruje se kroz građane.

- To je razlog zašto i Beograd i Zagreb gotovo uvijek priznaju "teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine", ali izbjegavaju izgovoriti izraz suverenitet Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države. Prvi termin priznaje geografiju, a drugi politički subjektivitet - a upravo se taj subjektivitet osporava - navodi Kulenović.

Studija razotkriva i manipulativnu upotrebu pojmova poput "musliman", "kršćanin", te geografskog izraza "sarajevska kotlina". U političkom govoru oni se koriste kao simbolički alati mobilizacije i polarizacije.

- "Musliman" se instrumentalizira da bi se Bošnjaci predstavili kao nepolitički, predmoderni kolektiv, "kršćanin" kao marker navodne ugroženosti, dok se "sarajevska kotlina" koristi da delegitimiše ideju da Bosna i Hercegovina ima svoje političko središte i kontinuitet.

Kroz takve pojmove Srbija i Hrvatska izgradile su i održavaju paralelne strukture moći u BiH: "meke" strukture (crkve, obrazovanje, kultura, mediji) i otvorene političke strukture (specijalne veze Rs-Srbija, političko mentorstvo, institucionalni utjecaj na hrvatske i srpske političke stranke u BiH).

Paralelno s tim, obje države aktivno lobiraju u internacionalnim institucijama - Evropskoj uniji, Vijeću Evrope, diplomatskim mrežama - promovišući narativ da je BiH "zajednica konstitutivnih naroda", a ne suverena država svojih građana.

Ovaj dvostruki mehanizam - unutrašnja paralelna moć, plus vanjsko internacionalno lobiranje - održava Bosnu i Hercegovinu u stanju u kojem jeste: država sa priznatim granicama, ali osporenim političkim određenjem suverene države i nacije priznate prijemom u Ujedinjene nacije.

Upravo zato studija nudi Razlikovni rječnik, kao alat za demontažu hegemonijskog vokabulara. U njemu se hegemonijski pojmovi - poput suvereniteta, federalizma, entiteta, građanina, javne politike, pravne države, političke kulture, identiteta i javnog interesa - vraćaju u svoje evropsko i demokratsko značenje - riječi su Kulenovića.

Cilj studije i glosara nije samo akademski. Cilj je politički jasan: da Bosna i Hercegovina bude shvaćena i uređena kao politička zajednica svojih građana, a ne kao geopolitički talac etnonacionalnih projekata. Bez redefiniranja političkog jezika, Bosna i Hercegovina ostaje zatočena u postdejtonskim odnosima moći.

- Naš izbor su zapadne demokratske integracije na vrijednostima društva ravnopravnih i suverenih građana, naš politički i teorijski vokabular mora biti kontekstualiziran sa tim opredjeljenjem - dodao je Kulenović.

Glosar političkog jezika BiH (30 pojmova)

1. NACIJA

Hegemonijsko značenje: U bosanskohercegovačkom političkom diskursu nacija se razumije prvenstveno kao etnička zajednica vezana za porijeklo, kulturnu homogenost i teritorijalnu povezanost. Ova definicija proizlazi iz sovjetsko-jugoslavenskog modela "nacije kao etničkog kolektiva", što u praksi znači da je nosilac političkog prava kolektiv, a ne pojedinac.
Funkcija u strukturi moći: Ovakvo shvatanje nacije omogućava etničkim elitama monopol nad političkim predstavljanjem i delegitimira građanina kao političkog subjekta. Time se sužava prostor demokratskog odlučivanja i učvršćuje ideja da su pojedinci prije svega "pripadnici naroda", a tek potom subjekti prava.
Evropsko značenje: U evropskoj političkoj tradiciji nacija je pravno-politička zajednica građana koji dijele ustavni poredak i javni prostor. To je zajednica ravnopravnih pojedinaca, a ne etnički ekskluzivna konstrukcija.
Posljedice pogrešnog značenja: U BiH ovo dovodi do blokade institucija, zamjene građanskog suvereniteta etničkim kolektivitetom, permanentnih političkih kriza i nemogućnosti pronalaženja zajedničkog interesa.
Predložena demokratska upotreba: Koristiti pojam nacije isključivo u smislu zajednice građana Bosne i Hercegovine.

2. KONSTITUTIVNI NAROD

Hegemonijsko značenje: Kolektiv koji posjeduje političku nadmoć nad državom i građanima.
Funkcija moći: Opravdava etnički veto i fragmentaciju države.
Evropsko značenje: Kulturna, a ne politička kategorija.
Posljedice: Smanjivanje građanskog subjektiviteta, diskriminacija.
Demokratska upotreba: Ograničiti pojam isključivo na kulturni identitet.

3. LEGITIMNO PREDSTAVLJANJE

Hegemonijski okvir: Predstavljanje određene etničke grupe kroz pripadnost.
Funkcija: Monopol nad funkcijama i izborima.
Evropsko značenje: Predstavnik je legitiman ako je izabran od građana.
Posljedice: Blokade i etnička getoizacija politike.
Demokratska upotreba: Legitimitet = izbor birača, ne porijeklo.

4. VITALNI NACIONALNI INTERES

Hegemonijska funkcija: Instrument zaustavljanja političkih odluka.
Posljedice: Paraliza institucija i pravne nesigurnosti.
Demokratsko značenje: Zaštita protiv stvarne diskriminacije.
Upotreba: Pravno suziti i depolitizirati.

5. SUVERENITET

Hegemonijski okvir: Etnička svojina nad teritorijom.
Evropsko značenje: Pripada državi i ostvaruje se kroz građane.
Posljedice: Podrivanje državne kohezije.
Upotreba: Suverenitet = volja građana BiH.

6. DRŽAVA

Hegemonijski okvir: Zbir etničkih teritorija.
Evropski okvir: Jedinstven pravni poredak.
Posljedice: Fragmentacija, neefikasno upravljanje.
Upotreba: Država = garant javnog interesa.

7. FEDERALIZAM

Hegemonijska interpretacija: Etnoteritorijalni koncept.
Evropski model: Funkcionalna podjela nadležnosti.
Posljedice: Pogrešna tumačenja, povećana fragmentacija.
Upotreba: Federalizam kao upravna racionalnost.

8. ENTITET

Hegemonijsko značenje: Supstitut državnosti.
Evropsko značenje: Administrativna jedinica države.
Posljedice: Osporavanje državnog kontinuiteta.
Upotreba: Entitet = dio države, ne politički subjekt.

9. POLITIČKA MOĆ

Hegemonijska funkcija: Kontrola etničkog prostora.
Evropsko značenje: Odgovornost i mandat.
Posljedice: Sistem ucjena i blokada.
Upotreba: Moć = odgovornost prema građanima.

10. POLITIČKA REALNOST

Hegemonijsko značenje: Narativ o nemogućnosti promjene.
Funkcija: Naturaliziranje blokada.
Evropsko značenje: Realnost = ustavni i demokratski okvir.
Upotreba: Realnost definiraju institucije, ne strahovi.

11. GRAĐANIN

Hegemonijski okvir: Sekundarna politička figura.
Evropski okvir: Nosilac suvereniteta.
Posljedice: Degradacija individualnih prava.
Upotreba: Građanin = temelj političke zajednice.

12. POLITIČKI SUBJEKT

Hegemonijski okvir: Kolektiv, ne pojedinac.
Evropski okvir: Pojedinac + institucije.
Posljedice: Smanjena politička odgovornost.
Upotreba: Subjekt = građanin u institucijama.

13. INSTITUCIJE

Hegemonijska praksa: Arena etničkih pregovora.
Evropski okvir: Neutralni, depolitizirani nosioci vlasti.
Posljedice: Slabe institucije i politizacija uprave.
Upotreba: Profesionalizacija i odgovornost.

14. JAVNA POLITIKA
Hegemonijski okvir: Etnička zaštita, ne analiza.
Evropski okvir: Politika zasnovana na podacima i mjerenju učinka.
Posljedice: Odsustvo strategija i reformi.
Upotreba: Javna politika = stručni proces.

15. USTAVNA ODGOVORNOST
Hegemonijski okvir: Zamjenjiva političkim zahtjevima.
Evropski okvir: Odgovornost nosi funkcija, ne identitet.
Posljedice: Izbjegavanje političke odgovornosti.
Upotreba: Individualna i institucionalna odgovornost.

16. DEMOKRATSKA DELIBERACIJA
Hegemonijsko značenje: Formalnost, retorička procedura.
Evropsko značenje: Otvoreno i racionalno javno rasuđivanje.
Posljedice: Odsustvo sadržajne debate.
Upotreba: Deliberacija kao temelj demokratije.

17. BALANS MOĆI
Hegemonijski okvir: Etnička raspodjela kontrole.
Evropski okvir: Institucionalna ravnoteža.
Posljedice: Reprodukcija blokada.
Upotreba: Ravnoteža = funkcionalna podjela vlasti.

18. TERITORIJALNI IDENTITET
Hegemonijski okvir: Identitet = teritorij.
Evropski okvir: Identitet = kulturna kategorija.
Posljedice: Etnoteritorijalne pretenzije.
Upotreba: Teritorij = administrativni, ne etnički prostor.

19. MANJINSKA PRAVA
Hegemonijski okvir: Etno-politički privilegij.
Evropski okvir: Zaštita ranjivih grupa.
Posljedice: Pogrešna kategorizacija.
Upotreba: Prava = individualna + kulturna.

20. USTAVNI PLURALIZAM
Hegemonijski okvir: Proizvoljno tumačenje ustava.
Evropski okvir: Pluralizam u okviru jednog ustavnog poretka.
Posljedice: Pravna nestabilnost.
Upotreba: Jedinstven okvir + različite politike.

21. POLITIČKA KRIZA
Hegemonijski okvir: Stalno stanje, normalizirano kao "realnost".
Funkcija: Opravdavanje nečinjenja i blokada.
Demokratski okvir: Kriza = izuzetak, rješava se institucionalno.

22. BLOKADA INSTITUCIJA
Hegemonijsko značenje: Legitimni politički alat.
Funkcija: Održavanje monopolne moći.
Demokratsko značenje: Nezakonita opstrukcija javnih funkcija.

23. PRAVNA DRŽAVA
Hegemonijski okvir: Deklarativni princip, bez primjene.
Evropski okvir: Jednakost pred zakonom + nezavisne institucije.

24. POLITIČKA ODGOVORNOST
Hegemonijski okvir: Kolektivna, difuzna, bez sankcija.
Evropski okvir: Individualna i funkcionalna odgovornost.

25. IDENTITET
Hegemonijski okvir: Politička kategorija.
Evropski okvir: Kulturna, lična i društvena kategorija.
Upotreba: Identitet ≠ politička struktura moći.

26. USTAVNA JEDNAKOST
Hegemonijski okvir: Izuzetak, a ne pravilo.
Evropski okvir: Temelj ustavnog poretka.

27. POLITIČKI NARATIV
Hegemonijski okvir: Sredstvo kontrole i mobilizacije.
Demokratski okvir: Racionalni javni govor.

28. DEJTONSKA ARHITEKTURA
Hegemonijski okvir: Konačna struktura moći.
Evropski okvir: Mirovni okvir, ne konačni model.
Upotreba: Preći iz mirovne u demokratsku fazu.

29. TRANZICIONA DEMOKRATIJA
Hegemonijski okvir: Stanje bez progresije.
Evropski okvir: Vremenski ograničena faza reformi.

30. JAVNI INTERES
Hegemonijski okvir: Etnička interpretacija interesa.
Evropski okvir: Interes svih građana, mjerljiv i provjerljiv.

Dodatni prijedlozi:
KRŠĆANIN - termin koji se povezuje sa "progonjenim" Hrvatima ili Srbima u BiH. Nepomirljiv je prema Bošnjacima i islamu.
SARAJEVO ILI SARAJEVSKA KOTLINA - termin koji označava unitarnu državu BiH, odnosno kojim se osporava pravo na unitarnu državu.
MUSLIMAN - termin koji se koristi kao batina ili prijetnja kojom se traže koncesije ili ustupci od demografski većinskog naroda.

(NAP)