Radnik u FBiH provede u prosjeku 25 dana na bolovanju, privatnici traže izmjene propisa
Dok evropski radnik u prosjeku godišnje provede 6,5 dana na bolovanju, u FBiH ih je gotovo 25 – i upravo taj jaz sada gura poslodavce i sindikate u novu rundu sukoba oko toga ko, koliko i zašto plaća izostanke s posla.
Iz Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine za Faktor kažu da oni cijene da je institut bolovanja jedan od najvažnijih instituta u radno-pravnom procesu kojem posvećujemo veliku pažnju.
Tvrde da interes poslodavaca nije slabljenje zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite u FBiH nego naprotiv, poboljšanje i jačanje postojećeg sistema, racionalizacija troškova i drugo.
– Tokom ove godine ponovno smo ažurirali razgovore na ovu temu i prema Ministarstvu zdravstva i Ekonomsko-socijalnom vijeću (ESV-u) delegirali inicijative za poboljšanje zakonodavnog okvira za ovo pitanje. Podsjećamo da Udruženje poslodavaca u FBiH već duži niz godina insistira na reformi ove oblasti – kažu iz ovog udruženja za Faktor.
Ističu da statistički podaci ukazuju da je evropski prosjek bolovanja 6,5 radnih dana godišnje ili otprilike 3,5 posto, a na nivou FBiH taj procent iznosi 13 posto, odnosno gotovo 25 radnih dana godišnje.
– Posebno je problem kulminirao nakon usvajanje Odluke o iznosu najniže plaće za 2025. godinu kojom prilikom nije utvrđeno da se minimalna plaća odnosi na efektivan rad, a ne i na radno-pravni status skupa sa bolovanjima u radnom odnosu – objašnjavaju iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Podsjećaju da poslodavci sugerišu redefiniranje tri pitanja kada je bolovanje u pitanju.
– Prvo, smanjenje naknade bolovanja koji ide na teret poslodavac sa sadašnjih 42 na 15 dana, a ostatak da ide na teret nadležnih institucija zdravstvenog osiguranja. Time bi se spriječile zloupotrebe, povećala kontrola te rasteretili poslodavci.
Drugo, očekuju se izmjene propisa prema kojima poslodavci snose teret isplata naknade plaće u slučaju povrede na radu ili profesionalne bolesti, što je sada definirano na način da se radi o obavezi poslodavaca bez obzira na to je li do povrede došlo na radnom mjestu ili izvan radnog mjesta i bez obzira na postojanje ili nepostojanje krivice poslodavca za povredu.
Također smo tražili brisanje odredbi koje obavezuje poslodavce na dodatne troškove zdravstvene zaštite i reosiguranje, koje u praksi i nije moguće provesti jer taj institut / proizvod nikada nije uspostavljen i ne postoji na tržištu FBiH – ističu iz ovog udruženja.
Cilj predloženih izmjena, kako tvrde, jeste rasterećenje poslodavaca od neopravdanih troškova, poboljšanje poslovnog ambijenta, usklađivanje propisa sa propisima najvećeg broja država u Evropi i u okruženju, zatim kontrola odobravanja i korištenja bolovanja i sprečavanje zloupotreba.
– S druge strane, unapređenjem ovih pitanja osigurala bi se zaštita radnika koji su pretrpjeli povrede na radu ili su oboljeli od profesionalne bolesti. Sve predloženo trebalo bi dovesti do produktivnosti u poslovanju, ali i do bolje zašite na radu radnika u pravnim subjektima u FBiH, bolje zdravstvene zaštite i generalno unapređenje odnosa između poslodavaca i zaposlenih – zaključuju iz Udruženja poslodavaca FBiH u odgovoru na pitanje Faktora.
Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, za Faktor kaže da je Sindikat protiv prijedloga Udruženja poslodavaca FBiH da se plaćeno bolovanje umanji sa 42 dana na 15 te da na to neće pristati.
– Problem “iskorištavanja instituta bolovanja” nije do radnika, a ni do poslodavca, to je do ljekara koji potpisuju ta bolovanja i razloga zbog kojih ih potpisuju – kaže Kurtović.