Deset najvećih platformi dobilo je nalog da od ponoći u srijedu blokiraju djecu ili će se suočiti s kaznama do 49,5 miliona australskih dolara prema novom zakonu, koji je izazvao kritike velikih tehnoloških kompanija i zagovornika slobode govora, ali je naišao na podršku roditelja i organizacija za zaštitu djece, piše Reuters.

Na zabranu pomno motre i druge zemlje koje razmatraju slične mjere zasnovane na dobi, usljed rastuće zabrinutosti zbog utjecaja društvenih mreža na zdravlje i sigurnost djece.

Uvođenje zabrane okončava godinu dana špekulacija o tome može li neka zemlja blokirati djecu da koriste tehnologiju koja je duboko ukorijenjena u savremeni život.

Vlade od Danske do Malezije, pa čak i neke američke savezne države, najavljuju slične korake, četiri godine nakon curenja internih dokumenata Mete u kojima se tvrdilo da kompanija zna da njeni proizvodi doprinose problemima sa slikom tijela kod tinejdžera. Meta je saopćila da ima alate za zaštitu djece. Zabrana u početku obuhvata deset platformi, ali je vlada navela da će se lista mijenjati kako se budu pojavljivali novi proizvodi i kako mladi korisnici budu prelazili na alternative.

U Bosni i Hercegovini ovakvih najava zasad nema, a rasprava o ograničavanju pristupa društvenim mrežama za djecu tek se povremeno otvara nakon pojedinačnih incidenata ili kampanja nevladinih organizacija. Regulacija se trenutno uglavnom svodi na preporuke školama i roditeljima, dok djeca provode sve više vremena online bez jasnih pravila i kontrole.

Stručnjaci za mentalno zdravlje i sigurnost djece u BiH već godinama upozoravaju da društvene mreže utiču na samopouzdanje, vršnjačko nasilje i širenje štetnog sadržaja, te pozivaju vlasti da barem uvedu sistemsko praćenje problema i obavezne programe digitalne pismenosti u školama. Australijski potez, poručuju, trebao bi biti signal i domaćim institucijama da se pitanje sigurnosti djece na internetu više ne može gurati pod tepih.